|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Proizvodnja i percepcija govora |
Voditelj: |
Damir Horga |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Cilj projekta je otkrivanje novih spoznaja o odnosima između proizvodnje i percepcije govora na pojedinim razinama govorne proizvodnje. Koartikulacija. Dizajnirat će se i snimiti višekanalna baza podataka hrvatskoga govora, koja će biti kompatibilna s EUR-ACCOR bazom 10 europskih jezika. Time će se omogućiti uspoređivanje hrvatskog s tim jezicima. Elektropalatografskim analizama posebno će se istražiti afrikate, okluzivi i frikativi. Definirat će se posebni koeficijenti za izračunavanje elektropalatografskih parametara i otkriti kojima se od njih navedeni glasnici najbolje opisuju. Istražit će se koartikulacija unaprijed i unazad te njezina varijabilnost elektropalatografskim i akustičkim mjerenjem. Pokušat će se odgovoriti na pitanje u kojim je aspektima koartikulacija posljedica biomehanike, a u kojima aktivnih fonetsko-fonoloških promjena. Kompenzacijski mehanizmi. Artikulacijski parametri promatrat će se u slučajevima odstupanja od normalnog govornog i slušnog statusa, kada je u usvajanju govornih motoričkih programa potrebno razviti kompenzacijske artikulacijske mehanizme. Kod totalno laringektomiranih pacijenata promatrali bi se izgovorni mehanizmi kojima se nadoknađuje odsustvo larinksa. Kod gluhih ispitanika s ugrađenom umjetnom pužnicom promatrao bi se razvoj izgovora u novim uvjetima slušanja. Kod pacijenata u ortodontskoj terapiji pratit će se novo uspostavljeni motorički artikulacijski mehanizmi. Uspostavljanje novih izgovornih mehanizama proučit će se i u slučajevima učenja stranog jezika. Mentalna reprezentacija. Ova tema bavit će se pitanjem kako je leksičko znanje strukturirano u mentalnoj obradi jezika, koje su jedinice pohranjivanja jezika i prema kojim se pravilima uređuju njihovi međusobni odnosi u mentalnom "skladištu" riječi, s ciljem utvrđivanja najadekvatnijih aktualnih modela reprezentiranja riječi u leksičkoj memoriji. Podaci o mentalnom leksikonu prikupit će se iz različitih izvora: eksperimentalnim istraživanjima leksičkoga procesiranja, istraživanjem govornih grešaka normalnih odraslih govornika, patoloških oblika jezične uporabe, jezičnoga procesiranja i upotrebe bilingvalnih govornika, leksičke i morfološke strukture u različitim jezicima (L1/L2), te usvajanja jezika u ranoj dječjoj dobi . Stvorit će se korpus govornih pogrešaka kompatibilan sa sličnim svjetskim korpusima. Konstituirat će se nova teorija mentalnoga leksikona koja bi povezivala lingvističke i psiholingvističke spoznaje. |
|
|
|
|
|
|