|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Regulacijski limfociti u sistemskim autoimunim bolestima |
| Voditelj: |
Branko Malenica |
| Ustanova: |
Klinički bolnički centar Zagreb |
| Sažetak: |
Važan homeostatski mehanizam održavanja tolerancije i spriječavanja autoimunosti, odnosno autoimunih (autoagresivnih) bolesti posreduju imunoregulacijski (supresijski) limfociti T (Tregs). Prirodni (profesionalni) regulacijski CD4+ limfociti T (nTregs) nastaju u timusu i supresiju uzrokuju izravnim kontaktom s ciljnom stanicom (infekciozna supresija). Karakteriziraju ih dva bitna razlikovna biljega: CD25 i ekspresija Foxp3. Dostupni rezultati istraživanja na eksperimentalnim modelima pokazuju da nedostatak nTregs dovodi do pojave autoimunih bolesti i da adoptivni prijenos tih limfocita može spriječiti, odnosno ublažiti autoimunu bolest. Nedostatak Foxp3 gena povezuje se sa IPEX sindromom u ljudi koji karakteriziraju, osim teških infekcija, autoimune bolesti štitnjače, crijeva i kože. Inducibilni (stečeni) imunoregulacijski CD4+ limfociti T (iTregs) razviju se u antigen-specifične supresijske limfocite iz normalnih imunokompetentnih limfocita nakon aktivacije s antigenom. Njihov supresijski učinak posljedica je djelovanja IL-10 i TGF-? (usputna supresija). IL-10 luče regulacijski limfociti T tipa 1 (Tr1), a TGF-? Th3 regulacijski limfociti. Imunoregulacijski učinak pokazuju i urođeno-ubilački limfociti T (NKT) i CD8+ limfociti T. Dostupni podaci utemeljeno upućuju na moguću povezanost poremećaja regulacijskih limfocita i sistemskih autoimunih bolesti u ljudi. Cilj predloženih istraživanja je analiza relativnog i apsolutnog broja nTregs i iTregs u perifernoj krvi bolesnika sa sistemskim eritematoznim lupusom, reumatoidnim artritisom i multiplom sklerozom, te moguća povezanost imunoregulacijskih limfocita s aktivnošću bolesti, specifičnim autoantitijelima u serumu, te vrstom i trajanjem terapije. Rezultati istraživanja doprinijet će razumijevanju značaja regulacijskih limfocita T u pojavi i aktivnosti sistemskih autoimunih bolesti, te pomoći u procjeni utemeljenosti potencijalne terapijske primjene ex-vivo izdvojenih regulacijskih limfocita u liječenju autoimunih bolesti. Ako rezultati pokažu značajnu povezanost Tregs s aktivnošću bolesti, njihova detekcija mogla bi biti standardni postupak u laboratorijskoj imunodijagnostici autoimunih bolesti i kontroli Tregs ako ukupna znanja omoguće ciljano djelovanje na Tregs u svrhu liječenja bolesti. |
|
|
|
|
|
|
|
