|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Šumska staništa i šumske zajednice na Medvednici |
| Voditelj: |
Joso Vukelić |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Šume Medvednice na približno 14.000 ha predstavljaju izuzetan prirodni objekt za fitocenološka istraživanja. Specifičan su prostor prije svega zbog svoje višenamjenske uloge, ali i klasičan primjer vertikalne zonalnosti i rasporeda šumske vegetacije. Ona se očituje od rasta nizinskih šuma na rubovima masiva i u dolinama potoka, preko mješovitih listopadnih šuma brežuljkastog i brdskog pojasa do šuma bukve i jele u vršnoj zoni, odnosno gorskom pojasu. Dosadašnja ekstenzivna vegetacijska istraživanja ukazuju da su osnovne značajke šumske vegetacije Medvednice raznovrsnost i velika brojnost biljnih vrsta, relativna očuvanost i prirodnost šumskih sastojina, veoma raznoliki ekološki uvjeti kao temelj velikom broju šumskih zajednica.
Cilj istraživanja je definirati šumske zajednice, prije svega ekološke uvjete presudne za njihov pridolazak i rasprostranjenost, florni sastav – poglavito njegovu sociološku pripadnost, raščlanjenost, areal pojedinih zajednica i vrsta s naročitim osvrtom na one u regresiji, ali i sve druge relevantne činjenice bitne za fitocenološki opis i sistematizaciju naših šuma. Pojedini dijelovi veoma bogati vrstama i različitim zajednicama kartirat će se u mjerilu interesantnom za gospodarenje i projekte zaštite šuma.
Istraživanja šumske vegetacije vršiti će se prema principima ciriško-monpelješke škole (Braun-Blanquet 1964) i u skladu s važećim Kodeksom fitocenološke nomenklature (Weber i dr. 2000). Terenska istraživanja provest će se klasičnom metodom, a obrada i provjera rezultata uslijedit će nakon unašanja u bazu podataka Turboveg i kompjutorske obrade uz korištenje statističkog paketa SIN-TAX 2000.
Važan dio istraživanja bit će spoznaje interaktivnog odnosa pojedinih biljnih vrsta ili skupina i pedoloških čimbenika u površinskom dijelu tla. Tu će posebno doći do izražaja eventualne promjene u građi šumskih zajednica i odstupanju od prijašnjeg ili relativno izvornog prirodnog sastava kao rezultat različitih antropogenih utjecaja, industrijskih, prometnih i drugih onečišćenja.
Uz definiranje i opis šumskih zajednica, dobivenim rezultatima proširit će se postojeće baze podataka, kartirati pojedina područja, a sve će poslužiti kao prilog mjerama integralnog gospodarenja i korištenja šumskih ekosustava i njihove uloge. Fitocenološka istraživanja s kartom šumskih zajednica obvezatan su dio svake šumskogospodarske osnove – najvažnijeg zakonskog i provedbenog akta u gospodarenju šumama u Republici Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
