|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prediktivna vrijednost procjene emocionalnih i ponašajnih problema u mladih |
| Voditelj: |
Vlasta Rudan |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Predloženo istraživanje se prema primjeni empirijski utemeljene metode nastavlja na prethodno, tijekom kojeg je bila provedena standardizacija vrijednosti pojedinih problemskih skala djece i adolescenata u Hrvatskoj (Rudan i sur., 2005), a sukladno je i drugim provedenim internacionalnim istraživanjima (Ferdinand i sur., 2003, Heijmens Visser i sur., 2000). Cilj ovog istraživanja je ispitivanje prospektivnog odnosa između procjene koje adolescenti daju o sebi, njihovih roditelja i kliničara o psihopatologiji adolescenata u dva vremenska razdoblja (vrijeme 1-inicijalna procjena i vrijeme 2-nakon dvije godine) primjenom istih instrumenata mjerenja. Nadalje, nalaze dobivene mjerenjem u vremenu 1 usporediti ćemo s čimbenicima lošeg ishoda (problemi u školi, korištenje ambulantnog ili bolničkog liječenja, želja za liječenjem od strane roditelja, kontakt s pravosuđem/policijom, želja za liječenjem od strane adolescenta, suicidalna ideacija, pokušaji suicida, socijalna izolacija, manje druženje s vršnjacima) tijekom vremenskog razdoblja od dvije godine. Uzorak će predstavljati adolescenti upućeni u konzekutivnom slijedu (N=250) dobi od 12 do 16 godina. Primjenit će se upitnik o samo-izvješćima adolescenata (Achenbach, 2001), upitnik liste dječjeg ponašanja (Achenbach, 2001) i polustrukturirani intervju kliničara (McConaughy & Achenbach, 2001), upitnici o lošim ishodima, opći sociodemografski upitnik i statističke metode provjere rezultata. Osnovna pretpostavka (hipoteza) predloženog istraživanja je da se predloženim kombiniranim pristupom praćenja psihopatologije adolescenata tijekom duljeg vremenskog razdoblja mogu dobiti vrijedni rezultati o prediktivnoj vrijednosti čimbenika procijenjenih na početku istraživanja. Očekivani rezultati su u kombinaciji nalaza koje daju adolescenti o sebi u odnosu na kliničare, što primijenjenom metodologijom, koliko je nama poznato, nije bilo ispitivano. Važnost predloženog istraživanja je u njegovim mogućim praktičnim i znanstvenim primjenama. Praktične primjene istraživanja odnosile bi se na preventivno utvrđivanje adolescenata koji imaju veću šansu za razvoj lošijeg ishoda u skoroj budućnosti. Ciljanim praćenjem i terapijom ovih adolescenata mogli bi utjecati na umanjenje ili potpuno izbjegavanje njihovih loših ishoda. Znanstvene primjene ovog istraživanja vodile bi ka suvremenom pristupu adolescentnoj psihopatologiji, odnosno rezultati će se moći uspoređivati s rezultatima međunarodnih multi-kulturalnih istraživanja. |
|
|
|
|
|
|
|
