|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvoj sustava za DNA analizu arheoloških koštanih uzoraka |
| Voditelj: |
Damir Marjanović |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Veliki broj populacijsko-genetičkih istraživanja baziranih na promatranju različitih DNA molekularnih biljega u mnogome su doprinijele spoznaji o raznolikosti sadašnjeg hrvatskog stanovništva, ali i o dijelu njegove povijesti o kojoj se može raspravljati na osnovu ovih rezultata. U cilju popunjavanja tog mozaika neizbježnom se nameće ideja o populacijskom istraživanju stanovništva koje je u povijesti naseljavalo ove prostore. Usavršavanje metoda DNA ekstrakcije, amplifikacije i detekcije iz različitog tipa koštanih uzoraka uvjetovalo je ekspanziju velikog broja forenzičnih, ali i populacijsko genetičkih istraživanja na arheološkim koštanim uzorcima. Na taj način otvara se mogućnost analize uzoraka starih i po nekoliko stotina i tisuća godina što dalje omogućava kreiranje okvirne slike o strukturnom variranju ispitivanih markera unutar vrlo starih populacija. Ipak, da bi se došlo do informativnijih znanstvenih podataka o ovim parametrima, neophodno je postojeće protokole ekstrakcije i amplifikacije maksimalno prilagoditi konkretnom tipu uzoraka.
Cilj ovoga projekta je odabir i optimiziranje najpogodnijih molekularnih postupaka izolacije, umnožavanja i detektiranja promatranih DNA biljega (STR, SNP, INDEL itd.), kao i odabir najinformativnijih među njima u svrhu kreiranja multiplex sustava za analizu arheoloških koštanih uzoraka.
Rezultati ovog istraživanja bili bi klasificirani u dva pravca. Prvi bi bio usmjeren ka usavršavanju same metodologije DNA analize arheoloških i drugih skeletnih ostataka. S obzirom na prethodno iskustvo tima, očekuje se optimizacija već postojećih, ali i vjerojatno promoviranje novih protokola za izolaciju, umnožavanje i detekciju odabranih DNA biljega. S druge strane rezultati populacijskih analiza svakako će dodatno pojasniti sada postojeće rezultate iz ovog područja
Kao beneficije ove studije, pored znanstvenih spoznaja koje proizlaze iz navedenih ciljeva, javila bi se mogućnost primjene optimiziranih metoda na recentnijim uzorcima koji se ne mogu procesirati suvremenim metodama. Tu se prvenstveno misli na skeletne ostatke eventualnih žrtava terorističkih napada i prirodnih katastrofa širom svijeta. Na taj način hrvatski eksperti bi, u znanstvenim okvirima, nastavili razvoj znanstvenih i primijenjenih metoda forenzične genetike, čiji su temelji postavljeni dosadašnjim aktivnostima u ovome pravcu. |
|
|
|
|
|
|
|
