|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Zadružno organiziranje u jačanju konkurentnosti obiteljske poljoprivrede |
Voditelj: |
Miroslav Tratnik |
Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Ključne se polazišne spoznaje temelje na već dobro poznatoj a u predpristupu EU s pravom problematizirane konkurentske sposobnosti agrarne strukture Hrvatske. Ona je vlasnički i proizvodno usitnjena, rasparcelirana i takva proizvodno nedovoljno specijalizirana te slabo konkurentna za poznate nam EU kriterije. Primarno, to je još uvijek problem naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) a koja su strateški nominirana nositeljima poljoprivrednog i ruralnog razvitka Hrvatske.
Stoga se hipoteza temelji na činjenici kako mala, OPG kao samostalni gospodarski subjekti nemaju potrebitu konkurensku sposobnost. Preostalo vrijeme do ulaska u EU ne daje velike mogućnosti, drugim rješenjima kao što su okrupnjavanja kroz brze promjene vlasničke strukture nad zemljištem. Stoga je cilj ovoga Projekta, a u sklopu programa pristupa EU, koncipirati matricu procedura zadružnog organiziranja OPG-a i zadruge - nositelja - kao poslovno interesne asocijacije osoba a ne kapitala. Opći, očekivani, rezultat bio bi u taksativnom definiranju preduvijeta za jačanje proizvodno-tržišne konkurentnosti velikog broja-radom, zemljištem, kapitalom i menadžerskim sposobnostima-malih OPG-a kroz zadrugu i zadružne klastere. Zadruga bi trebala kroz svoju zadružnu organizacijsku formu i zadružna poslovna načela te poslovni sinergizam velikog broja gospodarski malih subjekata u njoj ojačati zajedničke konkurentske sposobnosti svakog od članovova u zadruzi. Posebni, rezultati odnosili bi se na definiranje koncepta zadružne organizacije poljoprivredne infrastrukture za OPG-a, posebice u kapital i radno intenzivnim proizvodnjama kao što je voćarska i povrtlarska. Ove su proizvodnje osjetljive na izostanak skupnog nastupa u proizvodnom, opskrbnom i tržišnom smislu jačanja konkurentnosti odnosno zadružnog klastera. Posebice se to odnosi na infrastrukturu hladnjača, logistike i marketinškog nastupa i stvaranja združnog proizvodnog standarda i brenda. Način provjere rezultata, kroz prednost zadružnog organiziranja i zadruge kao nostielja, moguće je na iskustvima zemalja EU koja su ovaj gospodarski usitnjeni segment nacionalnog gospodarstva zadružno organizirale i umrežila te domaćim, palijativnim, pozitivnim iskustvima. Važnost predloženog istraživanja treba vezati uz buduću gospodarsku samoodrživost 200.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koja bi bez sustava zadružne organizacije imala znantno umanjene konkurentske sposobnosti od onih sličnih u EU. |
|
|
|
|
|
|