|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva |
| Voditelj: |
Stjepan Damjanović |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U tropismenoj i trojezičnoj kulturi hrv. srednjovjekovlja glagoljična sastavnica izdvaja se svojom opsežnošću i važnošću. Sustavno bilježenje hrv. jezika ostvareno je upravo glagoljicom, među tekstovima ostvarenim hrvatskim i hrvatskostaroslavenskim jezikom najčešći su i najvažniji oni pisani glagoljicom; za tekstove ostvarene ćirilicom i latinicom a hrv. jezikom nerijetko se može pokazati da su prepisani s glag. matica.
Proučavanje povijesnih tijekova koje zovemo poviješću hrv. jezika i poviješću hrv. književnosti ne može se iole valjano obaviti bez poznavanja glag. sastavnice. Ta je spoznaja već dugo svojinom hrv. filologije, ali zbog maloga broja istraživača koji mogu kompetentno istraživati glag. korpus mnogi su problemi ostali neistraženi. Pokazuje se nužnim da malobrojni znanstvenici ovog područja surađuju.
S tom je namjerom i s takvim ciljevima predložen i ostvarivan projekt Enciklopedija hrvatskoga glagoljaštva koji je donio dobre rezultate i koji želimo nastaviti.
U narednom bismo periodu radili na dva projektna zadatka:
1. Leksikon istraživača hrvatskoga glagoljaštva
2. Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih misala
Prvi zadatak smo već uvelike započeli. Zamišljen je kao opsežnija enciklopedijska obrada znanstvenih opusa koji su u cjelini ili djelomice posvećeni istraživanju ma kojega vida hrv. glagoljaštva. Značenje ovoga posla nije samo u portretiranju znanstvenika, nego i u usustavljivanju problema koji su se javljali u proučavanju hrv. glagoljaštva i u oblikovanju slike o uklapanju glagoljaštva u cjelinu hrv. kulture. Više od trećine poslova je obavljeno i držimo da bi se 2008. knjiga (od oko 300 str) mogla objaviti.
Drugi zadatak je jezikoslovno istraživanje glagoljicom tiskanih misala. S obzirom na neistraženost, ostaje nam teži put: proučavanje svakoga kodeksa posebno i međusobno povezivanje tih rezultata.
Za naša jezikoslovna istraživanja korpus bi se sastojao od 4 tiskana glagoljska misala 15. i 16. st. Ta bi istraživanja bila komplementarna s istraživanjima hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara koja se predlažu u drugom projektu istoga programa (voditelja prof. dr. I. Jurčevića). Osobito će biti važno istaknuti odnos prema faksimilnom izdanju rukopisnoga Hrvojeva misala (1404).
Rezultati istraživanja od velike su važnosti za proučavanje predstandardizacijske povijesti hrv. književnoga jezika, ali i za povijest funkcioniranja staro(crkveno)slavenskoga na našim prostorima te imaju i šire kulturološko značenje. |
|
|
|
|
|
|
|
