|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Biotski čimbenici propadanja šumskog drveća na kršu Hrvatske |
| Voditelj: |
Danko Diminić |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Opća ekološka i šumsko-gospodarska obilježja hrvatskog krša jesu: vrlo visoka šumovitost, iznimna bioraznolikost, osobiti vodni režim kojega odlikuje brza evakuacija oborine iz profila tla, izloženost područja daljinskom transportu aeropolutanata ciklonalnim strujanjima, vrlo raznoliki tipovim gospodarenja šumama u povijesti, te izraženi proces propadanja šuma tijekom posljednjih desetljeća i to osobito obične jele. Vrijednost tih ekosustava naglašena je u njihovoj ekološkoj ulozi, te u općekorisnim funkcijama šuma. Pojedine vrste šumskog drveća, posebice Gorskoga kotara i Like, imaju i važnu gospodarsku ulogu za lokalno stanovništvo kao i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.Ove šume su kompleksni sustavi u dinamičnoj ravnoteži različitih abiotskih i biotskih čimbenika. Sastavni dio biotske komponente tih ekosustava čine mnogobrojne svojte kukaca i gljiva, među kojima i manji broj vrsta izrazito štetnih za pojedine vrste drveća, edifikatore tih istih ekosustava. Zbog svojih osobitih bioloških obilježja ove vrste imaju sposobnost naglog povećanja gustoće populacija što za posljedicu ima poremetnju stabilnosti tih ekosustava. Upravo svjedočimo jednom dinamičnom razdoblju poremećenog ekvilibrija, gdje su recentna klimatska kolebanja u sinergiji s drugim abiotskim čimbenicima inicirala populacijske eksplozije nekih šumskih organizama rezultirajući odumiranjem grupa stabala, kao i cjelovitih šumskih kompleksa. Danas već bez pretjerivanja možemo ustvrditi da je ovo jedno od najznačajnijih razdoblja sušenja jele na području krša u povijesti hrvatskog šumarstva.Predloženim bi se projektom istraživalo populacije najvažnijih vrsta kukaca i fitopatogenih gljiva (kao i poluparazitske cvjetnice bijele imele), njihovu povezanost s okolišnim čimbenicima, karakter tih veza kao i posljedice koje uzrokuju na najvažnije vrste šumskog drveća hrvatskog krša.Očekivane nove spoznaje o razlozima naglašene prisutnosti i povećane gustoće populacija ovih vrsta omogućit će pouzdanije definiranje uzroka narušene stabilnosti i nastalih šteta u šumskim ekosustavima krša.Rezultati istraživanja moći će se ugraditi u postojeći sustav metoda i postupaka zaštite šuma na kršu, kao i u monitoring za potrebe šumarske prakse i općih prirodoslovnih podatkovnih baza. Također, dobiveni rezultati pomoći će u boljoj kontroli potencijalno štetnih vrsta čime bi se umanjila mogućnost nastanka šteta uslijed narušene ravnoteže u tim ekosustavima. |
|
|
|
|
|
|
|
