|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Individualne i organizacijske posljedice nesigurnosti posla |
| Voditelj: |
Darja Maslić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Posljednja dva desetljeća obilježile su velike promjene u ljudskom radu. Njih su inicirali makroekonomski procesi globalizacije svjetskog tržišta, internacionalizacija nacionalnih gospodarstava, te brzi razvoj novih tehnologija, a očita posljedica su sljedeće društvene pojave: visoka stopa nezaposlenosti, povećana mobilnost radne snage, privatizacija i restrukturiranje radnih organizacija. Snažno opće uvjerenje u tržišno pokretanu ekonomiju u mnogim je zemljama imalo za posljedicu liberalizaciju legislative zapošljavanja. Poslodavci mijenjaju organizaciju rada, zaposlenicima nude fleksibilne i vremenski ograničene radne ugovore, češća su otpuštanja, prijevremena umirovljenja, angažiranje honorarnih suradnika, rad na crno. Iz perspektive zaposlenika, sve navedeno se odražava u porastu nesigurnosti posla i smanjivanju gotovo svih izvora sigurnosti vezanih uz zaposlenje.
Navedene promjene posebno su bile brze i drastične u tranzicijskim zemljama. Iz društva gotovo potpune sigurnosti zaposlenja, minimalne profesionalne mobilnosti i niske stope nezaposlenosti, tranzicijske zemlje postale su mjesta najvećih i najbržih promjena u svijetu rada. Cijena ovih promjena ostala je velikim dijelom nepoznanica, pa su nepoznati i resursi na kojima bi se mogao temeljiti porast radne efikasnosti. Istraživanje ovih nepoznanica općeniti je cilja projekta. Pritom, nesigurnost posla definiramo kao subjektivni i doživljajni fenomen kojeg određuju dvije široke dimenzije –afektivna i kognitivna, te polazimo od općenite pretpostavke o dugoročno nepovoljnom učinku nesigurnosti posla na radnu efikasnost.
Istraživačke probleme možemo podijeliti u dvije sadržajne cjeline koje opisuju dvije etape projekta. Prva je eksplorativna i cilj joj je istražiti razmjere nesigurnosti posla u Hrvatskoj te utvrditi posljedice nesigurnosti posla na psihofizičko zdravlje i stavove prema radu. U drugoj etapi bit će elaboriran status nesigurnosti posla kao izvora stresa i odrednice psihološkog ugovora između pojedinca i radne organizacije. Središnji predmet interesa je organizacijska kultura kao potencijalni faktori povećanja radne efikasnosti i psihofizičke dobrobiti. Projekt se temelji na kvantitativnoj metodologiji istraživanja subjektivnog zdravlja, stavova, percepcije i namjera ponašanja, a nalazi će se temeljiti na više uzoraka zaposlenika različitih radnih i demografskih obilježja. Rezultati će biti objavljeni u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. |
|
|
|
|
|
|
|
