|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Funkcioniranje i osnaživanje obitelji u rizičnim uvjetima u Republici Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Josip Janković |
| Ustanova: |
Pravni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Ovaj istraživački projekt ima za svrhu ostvariti znanstveni uvid u stanje funkcioniranja obitelji u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na utvrđivanju bitnih odrednica snage obitelji te djelovanja različitih rizika na opću dobrobit i način funkcioniranja obitelji. U kontekstu ostvarivanja mjera Nacionalne obiteljske politike (2003) važno je usmjeriti pažnju na osnaživanje obitelji koje žive u specifičnim rizičnim okolnostima. Prisutnost određenih rizika (izmijenjena obiteljska struktura, nepovoljna materijalna situacija, nedavno preseljenje u novu životnu sredinu, prisutnost kronične bolesti ili invaliditeta člana obitelji) opterećuje obitelji u njihovom funkcioniranju. Glavni cilj ovog istraživačkog projekta je utvrditi djelovanje navedenih rizičnih čimbenika na različite aspekte funkcioniranja obitelji u Republici Hrvatskoj (obiteljska kohezivnost, konfliktnost, kvaliteta obiteljskih odnosa, zajedničko slobodno vrijeme, supružnička podrška, roditeljska kompetencija, psihosocijalni problemi djece). Pri tome se želi utvrditi kakva je obiteljska snaga i opća dobrobit obitelji u riziku o odnosu na ostale obitelji.
Nalazi dosadašnjih istraživanja pokazuju da upravo socijalno ugrožene obitelji, jednoroditeljske obitelji, doseljeničke obitelji i obitelji s prisutnom kroničnom bolešću te invaliditetom člana obitelji, čine skupinu ugroženih obitelji koje zahtijevaju posebnu društvenu pažnju. Ovaj problem relativno je dobro istražen u ekonomski visokorazvijenim zemljama poput SAD-a, Kanade i skandinavskih zemalja. Pri tome je utvrđeno da je snaga spomenutih obitelji znatno manja u odnosu na obitelji koje ne spadaju u navedene kategorije ugroženosti (Wiessman i sur., 2005). U takvim su obiteljima česti konflikti, nisko obiteljsko zadovoljstvo, niska opća dobrobit, česti psihijatrijski poremećaji (Wiessman i sur., 2005), a rizičnost se prenosi iz generacije na generaciju (Klever, 2005). Temeljem dobivenih nalaza u navedenim zemljama su predložene određene mjere socijalne zaštite takvih obitelji. Međutim, postojeći rezultati istraživanja, kao i predložene mjere zaštite u tim zemljama, ne mogu se direktno primijeniti na naše uvjete. Stoga je temeljni cilj ovog istraživanja utvrditi funkcioniraju li rizične obitelji na sličan ili različit način u našim uvjetima u odnosu na pokazatelje iz ekonomski bogatih zemalja. U skladu s dobivenim rezultatima želi se predložiti adekvatan sustav mjera osnaživanja ugroženih obitelji, usklađen s postojećim mjerama u zemljama EU. |
|
|
|
|
|
|
|
