|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Patologija organizama iz voda u odnosu na zagađivala i akvakulturu |
| Voditelj: |
Emin Teskeredžić |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Onečišćenje okoliša prouzročeno razvojem industrije, poljoprivrede te povećanjem gradskog otpada, ugrožava kakvoću vodenih ekosustava. Posljedica toga mogu biti promjene zdravstvenog stanja organizama koji žive u vodi. Upravo zato zdravstveno stanje tih organizama može poslužiti kao pokazatelj onečišćenja ekosustava u cijelosti. Premda akvakultura predstavlja multidisciplinarnu djelatnost koja uključuje biologiju, kemiju, fiziku, ekologiju, genetiku, nutricionizam itd., uočeno je da su za tu djelatnost, bolesti organizama koji žive u vodi posebno značajne. Patofiziološko/patoanatomsko (bolesno) stanje određenog organizma ili biocenoze u vodi predstavlja promjenu uzrokovanu poremećajem fizikalnih, kemijskih i/ili bioloških parametara (virusi, bakterije, paraziti), te njihovih međusobnih kombinacija. Proučavanjem okoliša uočilo se da organizmi u vodi svojim reakcijama očituju djelovanje biotskih i abiotskih čimbenika. Prve fiziološke/anatomske promjene javljaju se na razini stanice, organa, a potom i organizma što dovodi do promjene cijele populacije. Određivanje bolesnih stanja organizama u vodi u korelaciji s promjenom fizikalno-kemijske i/ili biološke kakvoće vode, pojasnilo bi utjecaj zagađivala iz okoliša na pojave poremećaja fizioloških, biokemijskih i genetskih stanja, pa i ugibanja uzgajanih i «divljih» populacija riba, rakova i školjkaša. Primjenom molekularnih metoda u dijagnostici za utvrđivanje bolesti (lančana reakcija polimerazom – PCR, sekvenciranje) uz do sada korištene standardne metode ubrzao bi se dijagnostički postupak i povećala osjetljivost detekcije patogena. Time bi se unaprijedila učinkovitost zaštite okoliša kao i ljudskog zdravlja. Istraživanja bi se provodila u laboratoriju i na terenu u slatkom i morskom akvatorija. Dobiveni rezultati poboljšat će zaštitu okoliša, kako u očuvanju postojeće biogeokemijske ravnoteže, tako i kakvoće vodenih resursa kao važnog čimbenika u proizvodnji zdrave hrane. Time bi se smanjili gubitci u akvakulturi i spriječili prijenos bolesti (zoonoza) na ljude. Rezultati istraživanja biti će prezentirani stručnoj i znanstvenoj zajednici u stručnim i znanstvenim publikacijama iz područja akvakulture, patologije, fiziologije, molekularne biologije i ekologije. |
|
|
|
|
|
|
|
