|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Bioaktivne komponente u hrani - promjene uzrokovane pripremom i čuvanjem |
| Voditelj: |
Nada Vahčić |
| Ustanova: |
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Razvoj funkcionalnih prehrambenih proizvoda nastaviti će svoj rast u 21. st. kao posljedica zahtjeva potrošača za hranom koja povoljno utječe na zdravlje. Danas još uvijek nema potpuno jasne i opće prihvaćene definicije funkcionalne hrane. Ova, u današnje vrijeme prijekopotrebna kategorija hrane, može se definirati kao hrana koja, uz osnovne nutritivne sastojke, svojim fiziološki aktivnim sastojcima povoljno utječe na zdravlje ljudi. Bioaktivne komponente su nenutritivni spojevi koji su u hrani obično prisutni u malim udjelima. Intenzivno se proučavaju kako bi se utvrdio njihov povoljan utjecaj na zdravlje. Na osnovi znanstvenih, epidemioloških istraživanja učinjen je značajan napredak u definiranju uloge bioaktivnih komponenata u smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti kao i objašnjenju osnovnih bioloških mehanizama takvog djelovanja. Ti sastojci se međusobno razlikuju, kako po kemijskoj strukturi, tako i po funkciji. U neke od tih sastojaka ubrajaju se, fenolni spojevi uključujući njihovu podgrupu flavonoide iz meda, karotenoid likopen iz rajčice i organosumporne spojeve prisute u češnjaku.
U potencijalne bioaktivne spojeve ubrajaju se nukleotidi zbog svog širokog spektra povoljnih fizioloških i metaboličkih djelovanja. Jedno od područja koje privlači veliki interes je njihova uloga u razvoju i u imunološkim funkcijama dojenčadi. Sve je veći broj znanstvenih dokaza koji podupiru postavku da su nukleotidi od esencijalne važnosti u prehrani dojenčadi.
Ovo istraživanje će utvrditi udjel bioaktivnih komponenata u rajčici, češnjaku, medu i infant formulama prisutnim na našem tržištu te kako se oni kvalitativno i kvantitativno mijenjaju tijekom skladištenja tih proizvoda i njihovih prerađevina u deklariranom vremenskom periodu trajnosti pri različitim uvjetima čuvanja.
Potrebna su još mnoga znanstvena istraživanja prema kojima bi se, na znanstvenoj osnovi, definirale preporučene dnevne potrebe. Međutim, nakon pet godina istraživanja možda će se moći preporučiti dnevni unos istraživanih namirnica koje će imati povoljan učinak na zdravlje, naravno uz uzimanje tih namirnica kroz dulji vremenski period.
Do tada, postoje brojni dokazi koji podupiru preporuke o uzimanju hrane bogate bioaktivnim komponentama kao što je voće, povrće i med, koja ujedno predstavlja i najjednostavniji oblik funkcionalne hrane. |
|
|
|
|
|
|
|
