|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ronjenje na dah i kardiovaskularni sustav |
| Voditelj: |
Zoran Valić |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Split |
| Sažetak: |
Dugotrajno zadržavanje daha povezano je s nizom fizioloških prilagodbi koje nazivamo ronilačkim refleksom. On uključuje pad srčane frekvencije, porast arterijskog tlaka, preraspodjelu protoka krvi te perifernu vazokonstrikciju. Vrhunski ronioci uspijevaju zadržati dah 6-7 minuta bez gubitka svijesti ili trajnih ozljeda moždanih stanica. Ronilački refleks stoga vjerojatno povećava raspoloživost kisika u vitalnim organima. Naš je laboratorij prethodno pokazao kako izvođenje niza apneja dovodi do stiskanja slezene već pri prvom zadržavanju daha. Njezin polagani oporavak mogao bi biti odgovoran za produljenje trajanja slijedećih apneja zbog povećanja broja cirkulirajućih eritrocita.
Učinci maksimalnog zadržavanja daha na moždanu, središnju i perifernu hemodinamiku, kao i na zasićenost mozga i mišića kisikom kod ljudi nisu poznati. U sklopu predloženog projekta na vrhunskim roniocima bi istražili je li moždana opskrba kisikom ograničena tijekom i na kraju maksimalne apneje te je li pad srčanog udarnog volumena tijekom prepunjenosti pluća povezan s smanjenim venskim povratom krvi. Pretpostavljamo kako će zasićenost mozga kisikom ostati nepromijenjena, a ona u arterijskoj krvi i mišićima pasti tijekom zadržavanja daha. Nadalje pretpostavljamo kako će autonomni živčani sustav i protok krvi kroz mozak različito reagirati na apneju kod treniranih ronilaca i netreniranih ispitanika. Velika će se pažnja prikloniti ispitivanju utjecaja spola ispitanika.
Očekivani rezultati: 1: Analiza utjecaja dugotrajnih prilagodbi tijekom apneje na učinke ronilačkog refleksa na raspoloživost kisika u tijelu kod vrhunskih ronilaca; 2. Procjena utjecaja spola na istraživane fiziološke parametre; 3. Učinak niza apneja na kardiovaskularne parametre u razdoblju nakon posljednje apneje; 4. Analiza prolaza trombocita kroz jetru nakon kontrakcije slezene.
Fiziološke će funkcije biti procijenjene prije, tijekom i nakon niza apneja prilikom disanja zraka, hipoksičnih ili hiperkapničnih smjesa plinova. Mjeriti ćemo protok krvi kroz mozak, karotidnu arteriju i donju šuplju venu, arterijski krvni tlak, moždanu, mišićnu i arterijsku zasićenost kisikom i mišićnu simpatičku živčanu aktivnost.
Rezultati projekta bi mogli značajan učinak na naše razumijevanje mehanizama dugotrajne prilagodbe autonomnog živčanog sustava i moždanog protoka krvi kod vrhunskih ronilaca. Neke od kroničnih posljedica koji nastaju tijekom višegodišnjeg javljanja apneje za vrijeme spavanja također bi mogli biti objašnjeni. |
|
|
|
|
|
|
|
