|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Oplemenjivanje pšenice na rodnost, kvalitetu i otpornost na fuzarioze klasa |
| Voditelj: |
Slobodan Tomasović |
| Ustanova: |
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, d.d. |
| Sažetak: |
Oplemenjivanje ozime pšenice kao znanstvenoistraživački rad je trajan proces u kojem se svake godine jedan ciklus započinje, a drugi završava nakon (najmanje) 10 godina oplemenjivačkog rada po zakonima genetike. Od velikog broja zasnovanih populacija putem križanja samo krajnje plus varijante iz najboljih populacija, daju linije, koje se prijavljuju Komisijama, kako domaćoj, tako i stranim za postupak priznavanja sorti. Stabilnost uroda sorti je od posebnog značaja, a postiže se putem oplemenjivanja protiv limitirajućih čimbenika uroda, a to su glavne bolesti pšenice, koje se javljaju u našem podneblju, od kojih je na prvom mjestu fuzarijska palež klasa (Fusarium graminearum Schw.).
Sve veći interes za visokorodnu pšenicu poboljšane kvalitete potiče na to da se putem oplemenjivanja stvaraju takve sorte koje mogu zadovoljiti stroge zahtjeve tržišta. Pošto je sorta jedan od osnovnih čimbenika u proizvodnji pšenice, i ako se zna da je udio sorte u izgradnji uroda zrna kod visokoproduktivnih genotipova oko 52%, onda su očite mogućnosti povećanja uroda i kvalitete uroda uvođenjem novih visokorodnih sorti, ali visokokvalitetnih u široku proizvodnju. Uporište za nastavak istraživanja predviđena projektom nalazimo u usporedbi seleklcijskog materijala u 50 egzaktnih pokusa tijekom 1995-1999. godine sa selekcijskim materijalom istog obima stvorenog 20 godina ranije (1975-1979), gdje je utvrđena izrazito uzlazna tendencija rodnosti. Prosječni urod zrna u zadnjem u odnosu na prvo razdoblje je veći za 12,7%, a što predstavlja izvanredan uspjeh u programu oplemenjivanja pšenice.
Daljnje povećanje kapaciteta za rodnost i poboljšanje kvalitete zrna, brašna i kruha ostvaruje se preko svojstava koja su komponente priroda (povećaje broja etaža u klasu u vidu poboljšane arhitekture klasa, povećani broj klasića i povećani broj zrna u klasu, mase 1000 zrna, hektolitarske mase i dr.) i svojstava o kojima ovisi kvaliteta brašna (povećanje sadržaja proteina, poboljšanje kvalitete glutena).
Rezultati seleklcije provjeravaju se standardnim znanstvenim metodama u preliminarnim i sortnim pokusima, kao i kroz mrežu terenskih pokusa. Ova istraživanja se uklapaju u zaštitu čovjekove okoline putem genetske zaštite usjeva od napada ekonomski značajnih bolesti. Svako povećanje proizvodnje u istim uvjetima ulaganja na više tisuća hektara na kojima se nova sorta sije, predstavlja značajan ekonomski dobitak za RH |
|
|
|
|
|
|
|
