|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Oplemenjivanje kukuruza na prinos i otpornost prema bolestima |
Voditelj: |
Branko Palaveršić |
Ustanova: |
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, d.d. |
Sažetak: |
Kroz prvih četiri desetljeća oplemenjivanje kukuruza, od uvođenja linijskih hibrida u SAD (1921.), postignuto je povećanje prinosa od oko 60 %, a prinosi i dalje rastu. Važnu ulogu ima oplemenjivanje na otpornost prema bolestima. Oplemenjivanje je najučinkovitiji i za okoliš najprihvatljiviji način povećanja proizvodnje kukuruza. Prvi domaći hibrid priznat je 1962. godine. Pored elitnog američkog materijala u vlastitom programu koristi se domaća germplazma koja pozitivno utječe na proširenje genetske osnove. Budući su epifitocije pojedinih bolesti neredovita pojava, umjetna infekcija selekcijskog materijala osigurava svake godine da možemo vršiti izbor. Primjenit će se kod nas usvojene, a u svijetu standardne metode umjetne infekcije lista, stabljike i klipa. Najznačajnije su bolesti siva pjegavost lista (Exserohilum turcicum), trulež stabljike koju uzrokuju gljive roda Fusarium (Fusarium graminearum, , F. moniliforme, F. subglutinans) i Colletrotrichum graminicola, trulež klipa s uzročnicima Fusarium graminearum i F. moniliforme. Kombinatorna sposobnost će se ispitati u velikom broju mikropokusa s test križancima. Provest će se pokusi po shemi linija x tester. Očekuje se registracija hibrida kukuruza FAO 200-600. Značaj ovih istraživanja je podizanje razine proizvodnje kukuruza preko genetskog poboljšanja novih hibrida, što znači visok i stabilan prinos zrna i otpornost prema bolestima. Kod otpornih hibrida prema truleži klipa smanjit će se rizik od kontaminacije stočne krme i ljudske hrane mikotoksinima (deoxynivalenol i zearalenon). Otpornost prema truleži stabljike, uz prinos i sadržaj vode u zrnu kod berbe, jedna je od najznačajnijih kriterija pri priznavanju i izboru hibrida. |
|
|
|
|
|
|