|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Makroekonomska konvergencija Republike Hrvatske Europskoj uniji |
| Voditelj: |
Željko Lovrinčević |
| Ustanova: |
Ekonomski institut, Zagreb |
| Sažetak: |
Proces makroekonomske konvergencije ima veliko značenje za dugoročni razvitak Hrvatske. Njegovo razumijevanje ključno je za kvalitetnu koordinaciju ekonomskih politika tijekom pristupanja EU. U projektu razmatramo aspekte strukturne, institucionalne, fiskalne i monetarne konvergencije, te integraciju financijskih tržišta. Osnovna hipoteza projekta je da makroekonomska konvergencija u Hrvatskoj nije jednoliko uspješna na svim područjima. Monetarna konvergencija je uznapredovala, strukturna i institucionalna konvergencija teku usporeno, a integriranost financijskih tržišta je djelomična. Međutim, fiskalna prilagodba značajno zaostaje. Istovremeno, zbog postojanja visoke razine euriziranosti, te nefleksibilnosti politike plaća i tržišta rada, većinu tereta će snositi upravo fiskalna prilagodba. Stoga bi ubrzanim strukturnim reformama i koordiniranim makroekonomskim politikama trebalo ubrzati sveukupno gospodarsko približavanje Hrvatske EU.
Istraživanje je strukturirano na način da pokriva pojedine bitne aspekte konvergencije. Cilj istraživanja strukturne konvergencije je spoznati izvore gospodarskog rasta Hrvatske, te nadolazeće promjene u strukturi gospodarstva i zaposlenosti. Kao značajan izvor rasta razmatra se institucionalna prilagodba. Glede fiskalne prilagodbe propituju se potencijalni učinci prihvaćanja Maastrichtskog kriterija (deficit od 3%) u srednjoročnom fiskalnom razdoblju. U okviru monetarne konvergencije analizira se aktivnost pojedinih kanala transmisijskog mehanizma, determinante realnog tečaja i relativnih cijena kao i zadovoljavanje pojedinih kriterija optimalnog valutnog područja za donošenje zaključka o izboru trenutka uvođenja eura. Integriranost financijskih tržišta Hrvatske je tek djelomična, te će se u nadolazećem razdoblju mijenjati instrumenti i struktura tih tržišta. Pritom se posebno analiziraju učinci priljeva kapitala na stabilnost financijskog sustava Hrvatske i gospodarski rast.
Rezultati istraživanja su prvenstveno namijenjeni nositeljima ekonomske politike i trebali bi omogućiti bolje razumijevanje procesa integracije Hrvatske i njezinih makroekonomskih učinaka u srednjoročnom razdoblju. Nadalje, rezultati istraživanja će jasno ukazati kolika su područja slobode za vođenje “samostalne” nacionalne ekonomske politike u novom okruženju. |
|
|
|
|
|
|
|
