|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Osjetljivost krških hidrogeoloških sustava |
| Voditelj: |
Sanja Kapelj |
| Ustanova: |
Geotehnički fakultet, Varaždin |
| Sažetak: |
Istraživanje krških hidrogeoloških sustava zbog nehomogenosti i anizotropnosti podzemlja još uvijek predstavlja velik izazov. Uobičajena opažanja o hidrogeološkim obilježjima krša odnose se pretežito na veliku propusnost krških terena, pojave koncentriranog poniranja i iznimne brzine podzemnih tokova. Temeljem polučenih spoznaja vodne zalihe u kršim područjima vrlo su osjetljive u pogledu dinamike njihovog obnavljanja i mogućem utjecaju potencijalnog onečišćenja. Međutim, uvjeti napajajanja i dinamika tečenja podzemnih voda u kršu Dinarida nisu jednolični već ovise o geološkim, strukturnim, morfološkim, hidrogeološkim i klimatskim prilikama. Klasičan hidrogeološki pristup u ovom projektu bit će dopunjen primjenom modela ocjene prirodne i specifične ranjivosti (osjetljivosti) podzemnih voda u tri različita krška hidrogeološka sustava: dubokim krškim vodonosnicima gornjeg dijela sliva rijeke Kupe (izvori Kupe i Kupice), vodonosnicima djelomično pod utjecajem mora na području Zadra i Biograda te na otočnom vodonosniku – Vransko jezero na otoku Cresu. Sliv izvora Kupe pripada posebno zaštićenom području „NP Risnjak“, fenomen Vranskog jezera na otoku Cresu iznimna je vodna pojava u svjetskim razmjerima, a područje vodonosnika pod utjecajem mora na području Biograda dijelom pripada zaštićenom „Parku prirode Vransko jezero“. Osnovni cilj projekta je razvoj hrvatskog pristupa za ocjenu ranjivosti podzemnih voda u kršu u ovisnosti o specifičnim svojstvima hidrogeoloških sustava krša Dinarida. Osim hidrogeoloških značajki odabranih područja, za ocjenu ranjivosti koristit će se rezultati monitoringa hidrogeokemijskih i izotopnih obilježivača izvedenih tijekom različitih sezonskih vegetacijskih i hidroloških uvjeta. Geokemijskim modeliranjem testirat će se postavke o porijeklu voda, miješanju voda različitog porijekla unutar hidrogeološkog sustava i veze s drugim vodenim okolišem (morem, jezerom), analizirat će se doprinos infiltriranih voda količini ukupno otopljene tvari u vodonosniku. Isti modeli primijenit će se za analizu i simulaciju ponašanja i transporta nekoliko različitih tipova onečišćivača kroz tlo, nezasićenu i zasićenu zonu vodonosnika. Rezultati istraživanja efikasnosti pokrova krških vodonosnika u zaštiti podzemnih voda koristit će se za validaciju specifične ranjivosti podzemnih voda u kršu. Predložena istraživanja integriraju većinu elemenata koji mogu imati utjecaj na provođenje zaštite količine i kakvoće podzemnih voda. |
|
|
|
|
|
|
|
