|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Psihosocijalni aspekti zdravlja djece i adolescenata |
Voditelj: |
Anita Vulić-Prtorić |
Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
Sažetak: |
Različiti tjelesni simptomi sastavni su dio brojnih emocionalnih i zdravstvenih stanja i predstavljaju česte razloge medicinske i psihologijske opservacije i tretmana djece i adolescenata. Učestali i intenzivni tjelesni simptomi mogu predstavljati rizični faktor i djetetovu ranjivost za druge teškoće na emocionalnom, zdravstvenom i socijalnom planu. Pri tome se posebno značajnom pokazala osobna percepcija zdravstvenog stanja. Dosadašnja longitudinalna istraživanja pokazuju da su u usporedbi s objektivnim pokazateljima, subjektivni pokazatelji zdravlja u značajno većoj mjeri povezani sa psihološkom dobrobiti. U tom smislu i Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da se prilikom utvrđivanja pokazatelja zdravlja djece, pored podataka nacionalne morbiditetne i mortalitetne statistike, uvrste i subjektivni pokazatelji zdravlja koji se temelje na djetetovoj osobnoj percepciji psihičkog i fizičkog zdravstvenog stanja (Kuzman i sur. 2004.).
U istraživanjima u okviru ovog projekta predmet interesa su oni subjektivni indikatori zdravlja (tjelesni simptomi) za koje je u uzorcima odraslih ispitanika (ali ne i djece i adolescenata) do danas utvrđena posebno značajna povezanost s psihološkim čimbenicima. Cilj istraživanja je utvrditi prevalenciju različitih tjelesnih simptoma i sindroma u djece i adolescenata, te identificirati s njima povezane osobne i kontekstualne rizične i zaštitne čimbenike. U skladu sa suvremenim razvojnim pristupom u psihopatologiji djece i adolescenata (Rutter i Sroufe, 2000) u tu svrhu ispitati će se dobne i spolne razlike u manifestaciji tih problema i njihove povezanosti s psihološkim internaliziranim i eksternaliziranim simptomima. U istraživanjima će sudjelovati ispitanici u dobi od 9 do 18 godina u 5 gradova Hrvatske.
Metode istraživanja planirane su u skladu s principima kontekstualnog, ekološkog pristupa u razvojnoj psihopatologiji, osobito teorijskog modela dječje prilagodbe na tjelesne bolesti Wallandera i Varnija (2004), te teorije obiteljskih sustava autorice B. Wood (2000). Provjeriti će se i primjenjivost nekih tradicionalnih dijateza-stres modela u tumačenju psihosocijalnih aspekata tjelesnog zdravlja u djetinjstvu i adolescenciji. Očekuje se da dobiveni rezultati omoguće bolje razumijevanje pojavnosti tjelesnih simptoma i psiholoških aspekata zdravlja, te daju smjernice za psihološki rad (terapijski i preventivni) s djecom i adolescentima. |
|
|
|
|
|
|