|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Teorijska polazišta i modeli ekonomskog razvoja |
| Voditelj: |
Gordan Družić |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
U prethodnim istraživanjima na projektima «Ekonomski položaj privrede Hrvatske i mogućnosti razvoja» (šifra 5-02-021), Hrvatsko gospodarstvo – uvjeti, struktura, razvoj» (šifra: 101-104) i «Polazišta, ciljevi i mogući pravci razvoja hrvatskoga gospodarstva (šifra: 0101104), koja su bila odobrena i potpomognuta od Ministarstva znanosti, sadržane su i ključne spoznaje na kojima se temelji pristup ovom projektu. Radi se prije svega o vjerodostojnim spoznajama o položaju hrvatskoga gospodarstva u bivšoj Jugoslaviji i ekonomskim uzrocima agresije na Hrvatsku (što je jedinstveno u našoj literaturi), o ratnim štetama (od 1991. do 1995. godine), o poremećajima uzrokovanim krivom (pogrešnom) ekonomskom politikom (od 1994. do 1999. godine), o slabostima i promašajima ekonomske politike u razdoblju 2000.-2005. godine, o ključnim poremećajima makroekonomske strukture hrvatskoga gospodarstva, o stanju proizvodnih faktora i mogućnostima zaokreta iz prorecesijske u razvojnu politiku. Na tim se spoznajama temelji i pristup ciljevima novoga projekta, a temelj su i za osnovne hipoteze, te predviđanje očekivanih rezultata. S tim u vezi novo istraživanje dijelimo u tri segmenta i tri sukcesivne faze, te računamo na mogućnost dovršavanja rada u okviru 5 godina. U prvoj fazi se radi o formuliranju glavnih polazišta i utvrđivanju osnovnih pretpostavki, kao: teorijske i analitičke osnove, institucionalna i programska polazišta, te ekonomsko političko okruženje. U drugoj bi se fazi radilo o razradi odnosno konkretizaciji ekonomskih i izvanekonomskih razvojnih ciljeva, uz njihovo makroekonomsko kvantificiranje po strukturi i dinamici, uz diferenciranu analizu utjecaja unutrašnjih i vanjskih razvojnih faktora. Glavna je pretpostavka (hipoteza) da je u Hrvatskoj moguć zaokret iz prorecesijske u razvojnu politiku prije svega produktivnim korištenjem raspoloživih vlastitih potencijala, što je uvjetovano radikalnim zaokretom u tekućoj ekonomskoj politici i njezinom zasnivanju na znanstveno utemeljenoj dugoročnoj strategiji ekonomskog razvoja. To uključuje i primjenu suvremenih metoda kvantitativne analize. Na tome se temelji i pristup trećoj fazi istraživanja, gdje je težište na analizi mogućih promjena makroekonomske strukture u smislu otklanjanja postojećih poremećaja, te uspostavljanju ravnoteže, u koju su uključeni faktori održivog rasta. |
|
|
|
|
|
|
|
