|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Značajke, kretanje i odrednice ovisničkog ponašanja u mladih |
| Voditelj: |
Marina Kuzman |
| Ustanova: |
Hrvatski zavod za javno zdravstvo |
| Sažetak: |
Istraživanja u zdravstvu omogućavaju uvid u kretanje zdravstvenih problema, doprinose razumijevanju rizičnih ponašanja i poticajnih čimbenika, te su značajan doprinos pri donošenju strateških odluka. Zlouporaba sredstava koja mogu uzrokovati ovisnost u mladih jedno je o ključnih rizičnih ponašanja i pokazuje stagnaciju pušenja i smanjivanje razlika među spolovima u zapadnoeuropskim zemljama, a rastuće trendove uporabe svih sredstava u zemljama Središnje i Istočne Europe. U Hrvatskoj se utjecaj socio-ekonomskih odrednica, osobito u posljednjem desetljeću, malo sustavno istraživao. Evaluacija preventivnih programa usmjerenih ovisnostima rijetko se provodi i percepcija učinkovitosti od strane populacije kojima su namijenjeni nije istražena.
Ciljevi projekta su istražiti učestalost i kretanje uporabe duhana, alkohola i droga među učenicima Hrvatske (1995-2007 godina) te usporediti s drugim europskim zemljama; istražiti povezanost rizičnog ponašanja sa socio-ekonomskim odrednicama; među studentima prve godine studija istražiti navike te utvrditi percepciju i stavove o učinkovitosti preventivnih programa; dobivene rezultate upotrijebiti za izradu kritičkog osvrta na zlouporabu sredstava ovisnosti u mladih te prijedlog učinkovitijih aktivnosti prevencije.
Hipoteze:
• Kretanje učestalosti uporabe psihoaktivnih sredstava u srednjoškolaca u Hrvatskoj različito je za duhan, alkohol i droge
• Socio-ekonomske odrednice utječu na rizično ponašanje i to različito za duhan, alkohol i droge
• Preventivni programi u osnovnim i srednjim školama ne ispunjavaju očekivanja korisnika
Rezultati projekta su provedeno međunarodno ESPAD2007 istraživanje (koje se u 35 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, provodi od 1995. godine), te dobivanje uvida u kretanje u Hrvatskoj i drugim zemljama sudionicama. Provest će se istraživanje i među studentima prve godine studija, a metodom usmjerene rasprave istražiti percepcija preventivnih aktivnosti. Očekuju se saznanja o epidemiološkoj situaciji, mogućnosti predviđanja budućih kretanja, utvrđivanje djelovanja socio-ekonomskih čimbenika, evaluacija učinkovitosti preventivnih programa, sagledavanje mogućnosti učinkovitijih oblika prevencije
Rezultati se mogu provjeriti ponovljenim istraživanjem istom metodologijom i na jednako odabranoj populaciji.
Prijedlog djelotvornijih mjera prevencije bit će temeljem dobivenih rezultata polazište za prilagodbu postojećih i uvođenje drugačijih metoda i sadržaja u preventivne aktivnosti. |
|
|
|
|
|
|
|
