|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Logika i stvarnost |
| Voditelj: |
Majda Trobok |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Odnos logike i stvarnosti centralno je pitanje kako u metalogičkim istraživanjima tako i području filozofije logike. Ovaj se odnos može pratiti u različitim implementacijama, kao što su na primjer, pitanje "ispravnosti" logičkih principa, odnos logičkog jezika i prirodnog jezika, određenje načina na koji je logika kao sustav principa prisutna u stvarnosti, te kako se neka svojstva određenih logičkih sustava te definicije mogu formalno reprezentirati u jeziku Isabelle.
Pitanje "ispravnosti" logičkih principa samo je po sebi intrigantno a dodatnu mu zanimljivost pridaje pitanje o tome da li se može govoriti o jednoj logici ili o "logikama". Metafizički problem ispravnosti logičkih sistema otvara pitanje o tome treba li prihvatiti stanovište monizma, pluralilzma ili instrumentalizma te li je pojam "ispravnosti" uopće prikladan kada je riječ o logičkim sustavima.
Osim toga, način na koji je logika "prisutna" u stvarnosti zacijelo u najvećoj mjeri određuje odnos logike i stvarnosti. Wittgenstain je pitanje formulirao u obliku dileme: logika je u zbilji prisutna kao neka vrsta "ultra-fizike" i njene principe smo u stanju percipirati (i razumjeti) direktno, ili su, pak, prisutni na način na koji su prisutne sekundarne kvalitete, na neki način ovisne o strukturi našeg uma.
Projekt prati i detaljno istražuje ova dva aspekta odnosa logike i stvarnosti. Uzimaju se u obzir i razmatraju najznačajnija suprotstavljena suvremena stajališta. Cilj je projekta obuhvatiti i prezentirati gotovo nepreglednu suvremenu diskusiju u svim njenim meandrima te afirmirati stajalište oko kojeg su sudionici projekta u velikoj mjeri suglasni.
Korištenje Isabelle kao sustava za specifikaciju i verifikaciju pokazat će se izuzetno korisnom u formalnoj reprezentaciji definicija, svojstava i logičkih teorija o kojima će biti riječ. |
|
|
|
|
|
|
|
