|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj |
Voditelj: |
Nenad Zakošek |
Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
Sažetak: |
Polazište je istraživanja dinamika demokratske konsolidacije u Hrvatskoj tijekom posljednjeg desetljeća i pol. Utvrđeno je da su u procesima strukturiranja stranačkog sustava i oblikovanja obrazaca biračkog ponašanja značajnu ulogu imali dugotrajni ideološko-politički sukobi, koji su rezultirali uspostavom bipolarnog stranačkog sustava. Nakon posljednjega ciklusa parlamentarnih izbora uspostavljen je široki konsenzus političkih elita oko prihvaćanja liberalno-demokratskih pravila političke kompeticije i poželjnosti pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.
Glavni je cilj istraživanja u predstojećem razdoblju da se utvrdi kako izbori i dinamika stranačkog sustava utječu na nastavak demokratske konsolidacije. Pritom se polazi od sljedećih glavnih hipoteza:
- jačanje konsenzusa među političkim elitama oko liberalno-demokratskih institucija dovodi do slabljenja ideološko-političkih rascjepa i većeg utjecaja policy-orijentacija na biračko ponašanje
- proces integracije Hrvatske u Europsku uniju ima za posljedicu restrukturiranje stranačkog sustava i pojavu novih koalicijskih strategija glavnih stranaka
- političke promjene u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji nemaju samo pozitivne učinke na demokratsku konsolidaciju, budući da kod dijela biračka mogu potaknuti političku apstinenciju i distanciranje od demokratskih političkih institucija, a možda dovesti i do antisistemskog ponašanja.
Ove će se teze provjeriti pomoću empirijskih podataka koji će se prikupiti anketnim predizbornim istraživanjima 2007. (parlamentarni izbori) i 2009. (lokalni i regionalni izbori). Podaci će potvrditi ili opovrgnuti polazišne teze. Komparativnom analizom podataka o razvoju stranačkih sustava i tendencijama biračkog ponašanja u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi provjerit će se u kojoj je mjeri dinamika hrvatskoga političkog sustava usporediva s procesima u drugim postsocijalističkim državama.
Istraživanje će se također baviti reformama izbornog sustava, analizom komunikacijskih strategija stranaka i političkog diskursa u izbornim kampanjama, institucionalizacijom parlamentarnog rada, obrascima regrutacije i djelovanja saborskih zastupnika te odnosom lokalne i nacionalne razine politike.
Rezultati istraživanja relevantni su kao podloga za institucionalne reforme, informiranje domaćih i stranih aktera o hrvatskoj politici i programe političkog obrazovanja. |
|
|
|
|
|
|