|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Autoimune bulozne dermatoze u Republici Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Branka Marinović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Autoimune bulozne dermatoze su heterogena skupina bolesti kože i/ili sluznica, klinički karakterizirana pojavom mjehura, a koji nastaju djelovanjem cirkulirajućih protutijela na različite antigene epidermisa ili zone bazalne membrane. Suvremena klasifikacija autoimunih buloznih dermatoza temelji se na mjestu nastanka separacije (mjehura), te se unutar ove skupine bolesti razlikuju dvije glavne grupe: intraepidermalne i subepidermalne, od kojih svaka sadržava više kliničkih entiteta. Autoimune bulozne dermatoze su relativno rijetke bolesti, ozbiljne prognoze koje zahtijevaju dugogodišnje liječenje i praćenje bolesnika. Prema podatcima iz literature, incidencija vulgarnog pemfigusa, kao najčešće bolesti iz skupine intraepidermalnih buloznih dermatoza procijenjuje se od 1 do 5 novih slučajeva godišnje na 1.000.000 stanovnika, a buloznog pemfigoida, najčešće bolesti iz skupine subepidermalnih buloznih dermatoza od 5 do 7 (prema švicarskoj skupini autora i do 30) novih bolesnika na 1.000.000 stanovnika godišnje. Podatci o incidenciji drugih bolesti iz skupine autoimunih buloznih dermatoza, kao i gore navedeni podatci razlikuju se ovisno o zemljopisnom području gdje je istraživanje provedeno. S obzirom na zemljopisni položaj Republike Hrvatske, želja nam je ovim projektom utvrditi postoje li osobitosti u incidenciji ovih bolesti na području Republike Hrvatske. Današnje spoznaje o mogućim faktorima rizika za nastanak ovih bolesti su još uvijek ograničene, te stoga pobuđuju interes znanstvenika na istraživanja s ciljem otkrivanja tih faktora. U literaturi postoje podatci o povezanosti nekih od ovih bolesti s određenim HLA haplotipovima. Kao ostali čimbenici rizika u literaturi se navode i stres, izlaganje ultraljubičastom zračenju, neki lijekovi (osobito oni s tiolskom skupinom) te ingestija određene hrane (kao na pr. češnjaka). Utvrđivanjem čimbenika rizika mogle bi se u određenog broja bolesnika prevenirati egzacerbacije bolesti.
Specifični ciljevi ovog istraživanja su:
- utvrditi incidenciju autoimunih buloznih dermatoza na području RH;
- utvrditi HLA haplotipove u svih bolesnika i eventualnu povezanost određenog HLA haplotipa s autoimunim buloznim dermatozama na području Republike Hrvatske;
- utvrditi moguće poticatelje nastanka autoimunih buloznih dermatoza, u prvom redu postojanje malignih bolesti ili utjecaj određenih lijekova; - odrediti pravilno liječenje te redovito pratiti učinak liječenja i eventualne nuspojave. |
|
|
|
|
|
|
|
