|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Značaj sukcesije u očuvanju biološke raznolikosti Slavonskoga gorja |
| Voditelj: |
Ivica Samarđić |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U Europi, pa tako i u Hrvatskoj se je zadnjih desetljeća izgled krajobraza značajno izmjenio jer je došlo do napuštanja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje kao i iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja. Jedno od područja gdje su ti procesi najizraženiji je i brdsko područje Slavonije gdje je zadnjih 20-tak godina, a osobito nakon Domovinskoga rata veliki broj sela gotovo potpuno nestao, a ogromne površine ostale su bez ikakvoga gospodarenja. One se prepuštaju prirodnoj sukcesiji i zaraštaju u šumsku vegetaciju, te se smanjuje biološka i krajobrazna raznolikost.
U okviru programa istraživala bi se biološka raznolikost šumskih ekosustava brdskoga područja Slavonije sa stajališta sukcesije vegetacije. Osim šumske istraživala bi se i ostala vegetacija koja je u sindinamskoj vezi sa šumom. Svrha je istraživanja usporediti pojedine sukcesijske faze, njihovo trajanje, ekološke značajke i uzorke sukcesijskih procesa.
Sukcesija će se istraživati uz pomoć metode kronosekvenci. Ona omogućuje proučavanje sukcesijskih promjena na različitim staništima i promjena u sastavu vrsta zbog promjene značajki staništa. Vegetacija će se istraživati tako da se određuje starost vegetacije na pokusnim plohama i vrijeme proteklo od prestanka gospodarenja. Pri tome će se koristiti aerofotosnimke, satelitske snimke i podaci iz katastra. Izlučiti će se pokusne plohe koje će predstavljati glavne vegetacijske tipove u sukcesijskom nizu od oranice, pašnjaka ili livade, preko polugrmaste i grmaste vegetacije sve do šumske vegetacije.
Vegetacija će se istraživati po standardnoj srednjeeuropskoj metodi. Vegetacijske snimke obrađivati će se različitim numeričkim analizama a provest će se i analiza funkcionalnih značajki biljaka za potrebe izrade vegetacijskoga modela. Pomoću takvih modela moguće je predviđanje - smjera i načina sukcesije, brzine sukcesije, trajanja pojedinih sukcesijskih faza, utjecaja pojedinih ekoloških čimbenika, utjecaja načina gospodarenja, rizika od naglih poremećaja ekosustava (požari i sl.), smanjenja ili povećanja bioraznolikosti i dr.
Krajnji cilj svih takvih analiza je proširiti temeljne spoznaje o sukcesijskim procesima ali i uspostaviti alate za efikasno planiranje načina gospodarenja takvim površinama na ovom području. Procijeniti će se potrebitost konzervacije pojedinih područje, staništa, lokaliteta i/ili vrsta i mogućnost ekonomski opravdanog korištenja tih prostora (drvna masa, ispaša stoke i sl) i dr. |
|
|
|
|
|
|
|
