|
 |
 |
 |
 |
 |
Detalji |
Projekt: |
Integrirani uzgoj krumpira na kiselim tlima Hrvatske |
Voditelj: |
Milan Poljak |
Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Na kiselim tlima u plodoredu je vrlo često zastupljen krumpir, a procjenjuje se da je obradivih kiselih tala u Hrvatskoj je oko 40 000 ha. Niska pristupačnost fosfora i toksičnost aluminija najčešći su abiotski faktori koji limitiraju produktivnost kiselih tala. Za krumpir se smatra da tolerira kisela tla. Međutim, nepoznata je rekcija krumpira na kiselost tla, a još su manje poznate razlike među postojećim genotipovima. Nema jasnih navoda niti o fiziološkim mehanizmima reakcije na nisku razinu P i visoku koncentraciju Al u kiselim tlima. Svrha ovih istraživanja je da se integriraju fiziološka znanja sa uzgojnim tehnologijama ne samo poradi razjašnjenja mehanizama adaptacije krumpira na kisela tla već i zbog razvoja održivih sustava uzgoja. Cilj ovih istraživanja je da se utvrde fiziološki mehanizmi vezani za efikasnost u iskorištenju P i mehanizmi toleranstnosti na toksični Al na tlima s izraženom kiselošću i niskim sadržajem pristupačnog P. Razvojem standardnih skrining tehnika izdvojili bi se specifični genotipovi kao Al senzitivni i Al tolerantni odnosno P neefikasni i P efikasni. Kontrastni genotipovi bi se dalje uključili u karakterizaciju fizioloških mehanizama. Determiniranje fizioloških mehanizama adaptacije genotipova krumpira na stres induciran niskim sadržajem P i adaptacija na toksični Al proveli bi se u "in vivo" uvjetima te u uvjetima staklenika i u poljskim uvjetima. Očekuje se da će se ovim istraživanjima dobiti bolja spoznaja o morfo-fiziološkim mehanizmima odgovornim za tolerantnost na fitotoksičnost aluminija i efikasnost u primanju i iskorištenju P kod genotipova krumpira praćenjem akumulacije i distribucije Al, P, suhe tvari te parametara fotosintetske aktivnosti lista (CCI, stupanj fotosinteze (A) i stupanj transpiracije (E). Istraživanjima u poljskim pokusima i u vegetacijskim loncima utvrdio bi se utjecaj agronomskih mjera na vegetacijski rast i fiziologiju mineralne ishrane krumpira. Završetkom ovog projekta stvorila bi se osnova za poboljšanje sorata krumpira u oplemenjivačkom radu kao i osnova za novi pristup u gnojidbi s ciljem povećanja efikasnosti u iskorištenju fosfora iz gnojiva na kiselim tlima. Na svim podacima dobivenim različitim mjerenjima provest će se analiza varijance (ANOVA test), i F test, a razlike između srednjih vrijednosti analizirat će se Bonferoni's testom , pomoću statističkog programa SAS/STAT® Software: SAS Institute Inc., 2001. |
|
 |
 |
 |
 |
|