|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Sjögrenov sindrom - neurohumoralna regulacija autoimunosti i aterogeneza |
| Voditelj: |
Jasenka Markeljević |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Sjögrenov sindrom (SS) zanimljiva je autoimuna bolest (AIB) u svjetlu istraživanja neurohumoralne regulacije, lokalne i sistemske imunosti, rane aterogeneze (AG), maligne alteracije i evolucije u drugu AIB. Očitovanje primarnog SS (pSS) varira od lokalnog, glandularnog «sicca sindroma» (suhoća i upala sluznica uz moguće erozije, nekroze i perforacije), do sistemskog ekstraglandularnog oblika (zahvaćanje unutrašnjih organa).
Evaluacijom neurohumoralnog i genetskog utjecaja na multifaktorijalnu imunopatogenezu pSS suprostavljamo multidisciplinarni pristup dosadašnjoj paradigmi temeljenoj na izdvajanju pretpostavljenih «triggera».
Neurohumoralni sustav modulira upalni, autoimuni odgovor po principu dvosmjerne regulacijske petlje; međudjelovanjem serotoninergičkog sustava, proupalnih citokina i endokrinog sustava. Nadalje, proupalni citokini vjerojatno djeluju na inicijaciju i razvoj AG.
Obuhvaćajući sve navedene aspekte bolesti u rezultatima istraživanja očekujemo izmijenjenu ekspresiju regulacijskih gena serotoninergičnog sutava; izmijenjenu razinu CD5+ limfocita B i pojavu citrulinskih protutijela. Nadalje, očekujemo posljedične promjene u sustavu čimbenika rasta; kao i izmijene u ravnoteži Th1 u odnosu na Th2 citokine. Očekujemo i izmijenjen mehanizam apoptoze putem sustava Fas/FasL, TNF?/TNF?R; ekspresije protoonkogena Bcl2 i Bax, te tumor supresor gena p53 i p21. Promjene se očekuju i u ekspresiji BAFF/Blys na limfocitima.
Bolesnici sa SS mogu imati različite uobičajene kao i novije čimbenike rizika za AG (homocistein, apolipop. E) i trombozu, neovisno o osnovnoj bolesti. Međutim, neki autoimuni mehanizmi vjerojatno mogu dodatno poticati ove procese (ox-LDL; protutijela IgG i IgM na oxLDL; plazminogen activator inhibitor 1 (PAI-1). Očekivani ubrzani razvoj aterogeneze ispitivat će se na osnovu znakova razvoja koronarne bolesti identificirane upitnikom, Rose angina questionaire i kardiološkom obradom.
Povezanost kliničkih, genetskih, neurohumoralnih i imunoloških parametara u pSS i ranoj AG evaluirati će se u odnosu na parametre kvalitete života prema upitniku SF-36. Multidisciplinarni pristup istraživanju interakcije polimorfizma gena, autoimunosti i apoptoze na sistemskoj i lokalnoj razini pridonio bi uvođenju ciljanih dijagnostičkih metoda; selekciji bolesnika i individualizaciji terapije pSS te otkrivanju rane AS u svakodnevnoj kliničkog praksi. |
|
|
|
|
|
|
|
