|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kognitivna neurodinamika |
| Voditelj: |
Selma Supek |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Unatoč značajnim napretcima u funkcionalnom i strukturalnom oslikavanju ljudskog mozga, kognitivna neurodinamika je još uvijek uglavnom nepoznata. Zadovoljavajuća informacija o njoj se ne može dobiti niti invazivnim pristupcima koji se obično izvode kod epileptičkih bolesnika budući da oni pokazuju izmjename uzrokovane bolešću. Značaj Uvida u vremensku dinamiku neuronske aktivnosti je značajam budući da postoje dokazi koji upućuju da su disfunkcije i promjene uzrokovane starošću često povezane sa umreženošću i putevima interakcije. Magnetoencefalografija (MEG) predstavlja direktnu mjeru neuronske aktivnosti u realnom vremenu i omogućuje praćenje spontanih i evociranih odgovora mozga milisekundnom rezolucijom usporedivom samo sa elektroencefalografijom (EEG). Osim toga, omogućuje identificiranje neurobiološkog substrata i praćenje gdje, kada i kako se mijenja aktivnost tijekom vremena. No, kako su naše prijašnje studije pokazale, točnost dinamike neuromagnetskih izvora ovisi o pretpostavljenom modelu. Cilj ovog projektnog prijedloga je izvođenje niza MEG/EEG eksperimenata u suradnim međunarodnim laboratorijima i numeričkih simulacija kako bi se dobio uvid u kortikalnu dinamiku različitih senzornih i kognitivnih funkcija mozga i koliko točno ona može biti određena. Naše neuromagnetske empirijske studije su usmjerene proučavanju kognitivne neurodinamike najranijih procesa selektivno osjetljivih na lica te povratnih mehanizama povezanih sa imaginacijom, detekcijom vidne promjene, perceptivnog učenja, višesenzornog integriranja i proporcionalnog razmišljanja. Eksperimentalni protokoli i pristupi analizi koji će ovim projektom biti razvijeni i primijenjeni na normalnim ispitanicima bit ce direktno primjenljivi za planiranje studija sa pacijentima sa neurološkim i mentalnim poremećajima. Danas, sa cijelim nizom metoda za strukturno i naročito za funkcionalno oslikavanje mozga, identificiranje neuronskih mehanizama normalnih kognitivnih procesa i razumijevanje kako su oni oštećeni u oboljenjima mozga, postaje rastuće dohvatljivo. Uz taj dugoročni cilj, brojne su kliničke primjene metoda za oslikavanje mozga u dijagnozi i liječenju neuroloških i neuropsiholoških poremećaja kao što su netraktabilna epilepsija, shizofrenija, depresija, Alzheimerova bolest. |
|
|
|
|
|
|
|
