|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Unutarnje posuđivanje u hrvatskome jeziku |
| Voditelj: |
Marija Turk |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Jezično posuđivanje jedan je od načina zadovoljavanja svekolikih leksičkih potreba. U odnosu na istraživanje vanjskoga posuđivanja koje u hrvatskome jeziku ima dugu tradiciju i dosege (Filipović, Hadrovics, Sočanac), unutarnjem se posuđivanju nije posvećivala ista pomnja. Unutarnje posuđivanje odražava purističke tendencije: težnje da se za novi pojam prema stranome obrascu pronađe rješenje u inventaru vlastitih tvorbenih jedinica. U predloženome se projektu predviđa nastavak istraživanja latentnih utjecaja stranih jezika na hrvatski jezik. Istraživanje se dijelom oslanja na rezultate proučavanja drugih jezika na hrvatski stranih (Rammelmeyer, Nyomárkay) i hrvatskih jezikoslovaca (Vinja, Muljačić, Muhvić-Dimanovski, Mihaljević). Projekt je u najvećoj mjeri nastavak vlastitih istraživanja voditeljice projekta i suradnika. Dosadašnja istraživanja pokazuju da prevedenice u hrvatskome jeziku pokrivaju relativno velik, ali nedovoljno istražen leksički inventar. U prethodnom je projektu istraživanje bilo usmjereno na unutarnje posuđivanje u terminologiji, jer je na toj razini kalkiranje najproduktivnije i najočitije. Iako je kalkiranje motivirano purističkim razlozima, prevedenice su - kao kompromisna rješenja kojim se jezik bogati na semantičkome planu i pritom zadražava vlastitu samosvojnost - unijele stanovite promjene u rječotvornim modelima, a donekle i u sintaksi. U nastavku se predviđa proširenje istraživanja na druge leksičke slojeve (profesionalizme, žargonizme, frazeme) i jezične razine (rječotvorje i sintaksa). Istraživanje bi trebalo redefinirati neke spoznaje o naravi i podrijetlu prevedenica, popuniti i dopuniti prikupljeni rječnik prevedenica, sintetizirati sve dosadašnje spoznaje o toj problematici i doprinijeti boljem poznavanju hrvatskoga jezika na leksičkoj, frazeološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i semantičkoj razini. Predviđa se sređivanje i popuna podataka, izlaganje na znanstvenim skupovima, objavljivanje radova, finaliziranje i opremanje za tisak monografije s rječnikom prevedenica. Izrada i obrana doktorske teze znanstvene novakinje i uključivanje u rad drugih znanstvenih novaka. |
|
|
|
|
|
|
|
