|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Novi klinički pristupi kroničnim mijelo i limfoproliferacijama |
| Voditelj: |
Vlatko Pejša |
| Ustanova: |
Klinička bolnica "Dubrava" |
| Sažetak: |
U ovom projektu prenijeti ćemo rezultate bazičnih istraživanja u području kroničnih mijelo i limfoproliferativnih bolesti na kliničku razinu. Istraživati ćemo nova znanja u odnosu na doprinos procesu suvremene dijagnostike i prognostike dok će dio projekta klinički ispitivati nove pristupe liječnju ovih bolesti. U bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom (KML) cilj nam je istražiti je li kvantifikacija Bcr-Abl transkripta Q-PCR metodom i brzina pada onkogenog transkripta prediktivna za postizanje kliničke i molekularne remisije te pojavu relapsa i rezistencije.U imatinib rezistentnih bolesnika analizirati ćemo izražaj gena telomeraznog kompleksa te procijeniti njihovu ulogu u razvoju rezistencije, a terapijski ispitati učinak zolendronične kiseline (ZK). U bolesnika s Ph- KMPB analizirat ćemo učestalost i karakter mutacije i JAK2 gena te njeno kliničko značenje. Novi terapijski pristup KMPB biti će liječenje ZK i statinima (faza II). Posebno će se pratiti učestalost trombotičkih i hemoragičnih događaja kao čestih kliničkih komplikacija. U skupini bolesnika s B-KLL analizirati ćemo nove prognostičke parametre bolesti s naglaskom na izražaj ZAP-70 te ovaj nalaz korelirati s kariotipom i imunofenotipom zloćudnog klona limfocita. Cilj je u skupini asimptomatskih bolesnika odrediti udio onih koji će imati agresivan tijek te zahtijevati intenzivno liječenje. Te bolesnike ćemo liječiti kombinacijom fludarabin/ciklofosfamid/rituximab i procijeniti uspješnost liječenja te moguće toksične nuspojave. Bolesnici s del(17p-) će biti liječeni kombinacijom fludarabina i alemtuzumaba, a rezistentni na fludarabin alemtuzumabom. Uz kliničku procjenu evaluirati će se i imunobiološki te genetički biljezi bolesti s ciljem prepoznavanja relevantnih za liječenje i prognozu. U bolesnika s B-NHL cilj nam je utvrditi uspješnost liječenja kombinacijom kemoterapije i rituximaba, a u bolesnika s kemosenzitivnim relapsom učinkovitost visokodozirane kemoterapije s transplantacijom vlastitih matičnih stanica uz konsolidaciju rituximabom. U bolesnika s MM istražiti ćemo učinkovitost liječenja (i toksičnost procedure) kemorezistentnih bolesnika inhibitorom angiogeneze talidomidom i bortezomibom. Dokazane Bcl2 ili Bcl1 molekularne biljege kao i molekularni biljeg klonalnosti B-limfocita pratiti ćemo PCR-om radi dokaza minimalne ostatne bolesti. |
|
|
|
|
|
|
|
