|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Genski polimorfizmi detoksikacijskih molekula u upalnim bolestima crijeva |
| Voditelj: |
Silvio Mihaljević |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
nflamatorna bolest crijeva obuhvaća kronovu bolest i kronični ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest gastrointestinalnog trakta s čestim relapsima. Točna etiologija nije poznata, pretpostavlja se da nastaje kombinaciom utjecaja okoline i imunoloških promjena koje su triger početka bolesti kod genetski podložnog domačina. Istraživanja o polimorfizmima gena i upalnim bolestima crijeva u centru su interesa brojnih istraživača i identificirana su u više od deset kromosomskih regija. Daljnja detaljna istraživanja genskog polimorfizma dovela su do otkrića CARD 15, DLG5, OCTN 1 i 2, NOD 1, HLA i TLR4. Jedan od njih je i aktivacija regije 15/ nukleotidna oligomerizacija regije 2. gena (CARD15/NOD) smještenog na 16q12. Premda su mutacije u NOD2 češče dokazane u Kavkaških pacijenata s Kronovom bolešću, ne s ulceroznim kolitisom, one su rijeđe nađene i kod japanskih bolesnika s Kronovom bolešću te pretpostavljaju da je NOD2 glavana determinanta Kronove bolesti. Mi ćemo se usredotočiti na gene MDR1 i CYP3A4 zato što su oni najvišeizraženi u gastrointestinalnom traktu i imaju ulogu biokemijske barijere između unutrašnjih i vanjskih ksenobiotika. Cilj ove studije je istražiti učestalost i raspored CYP3A4 i MDR1 gena kod pacijenata s ulceroznim kolitisom i Kronovom bolešću. Genetski i imunološki podatci humanih studija u kombinaciji na animalnim modelima doveli su do hipoteze o ulozi mikrobnih antigena u započimanju i kotinuiranom pogoršanju bolesti. Za Kronovu bolest dominantan je T helper (Th) 1 stanični odgovor za razliku od ulceroznog kolitisa gdje najveću ulogu imaju Th 2 stanice ( interleukin 4 (IL4 ) i IL 13) ili posredovanjem specijaliziranih stanica kao što su NK (natural kiler) T stanice. Drugi dio ovog projekta je prospektivna studija kojom ćemo proučavati u kojoj mjeri je sistemska (plazma) i lokalna (sluznica) produkcija citokina mogući prediktor budućeg relapsa u pacijenata koji su u remisiji. Također ćemo analizirati utjecaj kliničkih i laboratorijskih parametara na relaps. |
|
|
|
|
|
|
|
