|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara |
| Voditelj: |
Ivan Jurčević |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Nepunih trideset godina nakon epohalnoga Gutenbergova otkrića tiskarskoga stroja jedna je kulturna sredina u Hrvata bila sposobna uspješno odgovoriti na izazov novoga medija. Bila je to glagoljaška sredina, upravo u zenitu svoga tada već petstoljetnog razvoja. Dana 22. veljače 1483. dovršeno je tiskanje prve hrvatske knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora, koja je ujedno i prva tiskana knjiga na slavenskom Jugu. Uz misale (a jezik hrvatskoglagoljskih tiskanih misala istražuje se u drugome projektu u sklopu istoga znanstvenoistraživačkog programa) svećenicima su bile najpotrebnije knjige brevijari pa se uskoro pristupilo i njihovu tiskanju. Od triju hrvatskoglagoljskih tiskanih brevijara dva se ubrajaju u inkunabule, a treći, tzv. Brozićev, tiskan je 1561. g. Prvotisak hgl. brevijara dovršen je 1491. godine pa skupa s Baromićevim obogaćuje povojne početke hrvatskoga i europskog tiskarstva. Tako su hrvatski glagoljaši tiskajući svoje liturgijske knjige vlastitim glagoljskim pismom i crkvenoslavenskim jezikom hrvatske redakcije još jednom posvjedočili s jedne strane samosvojnost i nasljedovanje tradicije, a s druge otvorenost prema pozitivnim utjecajima europske kulture i civilizacije.
Dosadašnja proučavanja jezika bravijarskih tekstova pokazala su da je riječ o hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku s vrlo arhaičnom morfologijom, ali i s mnoštvom mlađih osobina na svim jezičnim razinama. Hipoteza: Mlađe jezične osobine nisu jednako prodirale u liturgijske tekstove kao u neliturgijske, a i među pojedinim liturgijskim knjigama bilo je razlike u intenzitetu i vrsti inovacija. Očekuje se da će rezultati istraživanja pokazati kojim je smjerom išao proces pomlađivanja tradicionalnoga crkvenoslavenskog jezika te razliku u intenzitetu pomlađivanja, odnosno kroatizacije jezika u pojedinim kodeksima. To bi moglo biti vrlo korisno u osvjetljivanju problema ubikacije teksta, a pridonijet će također otkrivanju rukopisnog predloška/predložaka koji su poslužili za tiskanje brevijara.
Jedan od glavnih rezultata rada na ovome projektu bit će – priređivanje latiničnog izdanja prvotiska Brevijara sa svim relevantnim pravopisnim i jezičnim inačicama ostalih triju brevijara. Priređivanjem kritičkoga latiničnog izdanja hrvatskoglagoljskog Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz 1491. godine i njegovim objelodanjivanjem upravo 2011. godine na najbolji će se način obilježiti 520. obljetnica toga znamenitog događaja u milenijskome tijeku hrvatske kulturne povijesti. |
|
|
|
|
|
|
|
