|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Uporaba i potrošnja lijekova za liječenje bolesti koštano-mišićnog sustava |
Voditelj: |
Branko Šestan |
Ustanova: |
Klinika za ortopediju Lovran |
Sažetak: |
Troškovi za lijekove čine značajnu stavku u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite svake države. U današnje vrijeme tome doprinose novi, skuplji lijekovi i produljen životni vijek pučanstva. Svaka država nastoji se zaštititi od nekontroliranog rasta troškova za lijekove i teži njihovoj racionalnoj uporabi. Stoga je važno postojanje nacionalne politike lijekova i organizirano praćenje njihove potrošnje. Pri tome je nužno primijeniti istu metodologiju koja će omogućiti uspoređivanje podataka za različita razdoblja i između različitih sredina, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U svrhu praćenja potrošnje lijekova Svjetska zdravstvena organizacija preporuča definiranu dnevnu dozu (DDD) kao univerzalnu mjernu jedinicu.
Bolesti koštano-mišićnog (KM) sustava su veoma učestale, najčešće su kronične i zahtijevaju dugotrajnu terapiju što predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Uz svoje terapijske učinke, lijekovi za liječenje bolesti KM sustava imaju i brojne nepoželjne nuspojave. Zato je važno postojanje organiziranog praćenja njihove potrošnje i definiranih smjernica za njihovo propisivanje. U Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih mjera.
U projektu planiramo istraživati uporabu i potrošnju lijekova s učinkom na KM sustav koji se izdaju na recept. Koristili bismo podatke dobivene od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za razdoblje od 2001. do 2010. godine.
Istraživanjem planiramo utvrditi ukupnu potrošnju lijekova s učinkom na KM sustav, promjene na području njihove uporabe, razlike u potrošnji između pojedinih podskupina i unutar podskupina prema ATK klasifikaciji, te identificirati lijekove s najvećom potrošnjom. Utvrdit će se dob bolesnika, te koliko se često uz određenu šifru dijagnoze na receptu (prema MKB 10) propisuju pojedini lijekovi s učinkom na KM sustav, kao i postojanje razlika u propisivanju lijekova između regija (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split). Pokušat ćemo povezati dobivene rezultate s promjenama zakona i propisa na području zdravstvenog osiguranja i područja lijekova, te učinak uvođenja generičkih paralela na potrošnju. Dobivene rezultate potrošnje moći ćemo usporediti sa drugim zemljama koje imaju uveden sustav praćenja potrošnje u DDD na 1000 stanovnika na dan.
Rezultati istraživanja biti će osnova za unaprijeđenje potrošnje i uporabe KM lijekova, što će doprinijeti racionalizaciji troškova zdravstvene zaštite s jedne strane, a s druge donijeti izravnu korist bolesnicima. |
|
|
|
|
|
|