|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Utjecaj socijalnih mreža u društvu znanja |
Voditelj: |
Darko Polšek |
Ustanova: |
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb |
Sažetak: |
Vrlo je prošireno mišljenje da pojedinci koji su napustili Hrvatsku bolje funkcioniraju u "tuđim" socijalnim okvirima, da su produktivniji negoli što bi bili u Hrvatskoj i da se njihovo znanje bolje koristi u razvijenijim sredinama negoli kod nas. Takve premise upućuju na zaključak da produktivnost pojedinaca ovisi o socijalnom okviru - o posebnoj vrsti njihove društvene umreženosti, a ne o nedostatku njihovih znanja i sposobnosti, stoga nije riječ o pomanjkanju osobnoga znanja, već u njihovom stavljanju društveni "pogon". Jedan od glavnih ciljeva projekta jest ispitati oblike društvenog umreženja zbog kojih su postojeća znanja i obrazovanost nedovoljno iskorišteni. Radna je hipoteza da je razlog njihove neiskorištenosti - manjkava socijalna umreženost. // Teoretičari društva znanja i umreženosti konstatiraju kako količina znanja i intenzitet interakcija pojedinaca donosi društvu posebnu ekonomističku "dodanu vrijednost": "umreženo znanje" postaje tzv. "endogeni faktor". To znači da se u tzv. društvu znanja ne možemo oslanjati na osobna znanja i apstraktni zbroj sposobnosti pojedinaca, niti na njihovu jednostavnu pragmatično-ekonomsku primjenu. Društva znanja počivaju i na svojevrsnom "spill-overu" – na prelijevanju postojećeg znanja u druge sektore. Nedavno, u vrijeme "pretjeranih" investicija u informatička poduzeća, teoretičari i poduzetnici tvrdili su da će zbog toga neka poduzeća propasti, ali je mnogo važnije što će se u tom procesu ipak ostvariti društvena dobit time što će se okolišu takvih informatičkih poduzeća prikloniti brojni drugi ne-znanstveni sektori i poduzetnici, pa će od tog procesa, unatoč promašenim investicijama, privreda naposljetku ipak profitirati. // Glavni cilj projekta jest utvrditi koji su primjereni oblici umreženja pojedinačnih znanja za povećanje produktivnosti u Hrvatskoj. Testirat ćemo radnu hipotezu prema kojoj je intenzitet umreženosti funkcija obrazovne strukture ili obrazovanosti osobe. (Tu ćemo pretpostavku testirati pomoću Gladwellovog modela "tipping point", Surowieckijeva modela odlučivanja "mudrosti masa" i Gigerenzerova modela "britke heuristike". U nekoliko sektora (obrazovanje, znanost, mala poduzeća) ispitat ćemo postojeće oblike umreženja (a uz pretpostavku da su hijerarhije umreženja pogrešne), kako bismo utvrdili zbog čega u Hrvatskoj nastaju suboptimalni socijalni rezultati. Posebno ćemo testirati Etzkowitzev "triple helix" model umreženja obrazovno-znanstvenog, privatnog (industrijskog) i javnog sektora ( |
|
|
|
|
|
|