|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Dokazi biotičkih i abiotičkih promjena u fosilnim okolišima |
| Voditelj: |
Jasenka Sremac |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Geološka prošlost sastoji se od niza promjena, na temelju kojih je podijeljena u geološka razdoblja. Promjene su bile uvjetovane različitim zemaljskim i/ili izvanzemaljskim uzrocima, snažno su utjecale na biološku raznolikost i geografsku rasprostranjenost živih bića, a možemo ih prepoznati po mineralnom sastavu, stukturnim i teksturnim obrascima u stijenama, sastavu fosilnih zajednica, te izotopnim svojstvima stijena i skeletnih dijelova.
Temeljni je cilj predloženog projekta definiranje modela stresnih događaja u geološkoj prošlosti, otkrivanje njihovih uzroka i posljedica, te izrada baze podataka o fosilnim okolišima i ekološkim prohtjevima najčešćih fosilnih taksona.
Na području Hrvatske možemo razlikovati dvije velike strukturne cjeline: (1) Krške Dinaride, s pretežito platformnim naslagama (od sredine perma, do početka kenozoika). U stijenama ove regije sačuvani su i zapisi o dvije globalne geološke katastrofe, koje su se dogodile na razmeđi između geoloških era. Kao mogući uzroci spominju se masivni vulkanizam, udar golemog asteroida, eksplozija supernove i sl. Ključ za rješavanje ove zagonetke sakriven je na malobrojnim lokalitetima u svijetu koji sadrže kontinuirani slijed naslaga iz tih razdoblja, među ostalim i na području Velebita, te će se primijeniti složeni sustav analiza biotičkih i abiotičkih svojstava stijena, da bi se odredio položaj i karakter granice paleozojske i mezozojske ere na ovom području. (2) Područje sjeverne Hrvatske, gdje se na površini nalaze mlađe, pretežito klastične naslage, idealno je mjesto za praćenje postupnih promjena u kenozojskim okolišima. Premda događaji u tom razdoblju nisu spektakularni kao na granicama između geoloških era, mogu se detaljnije i potpunije istraživati, zbog znatno većeg broja dostupnih izdanaka, te zbog činjenice da brojni rodovi i vrste iz tog razdoblja žive i danas. Na temelju paleontološke, sedimentološke, geokemijske i izotopne analize uzoraka iz detaljnih geoloških stupova može se rekonstruirati slijed promjena u okolišima, te njihovi uzroci i posljedice.
Poznavanje i razumijevanje procesa u geološkoj prošlosti, te lokalnog ili globalnog izumiranja fosilnih taksona može pomoći pri zaštiti recentnih okoliša. Istraživanje grebenskih struktura na području krških Dinarida, te klastičnih poroznih stijena u unutrašnjosti Hrvatske imat će udjela u otkrivanju potencijalnih kolektorskih stijena. |
|
|
|
|
|
|
|
