|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu |
| Voditelj: |
Daniela Živković |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Sektor knjige sastoji se od segmenata kao što su: književno stvaralaštvo, prevođenje, ilustriranje, nakladništvo, tiskanje i proizvodnja knjige, raspačavanje i marketing, prodaja knjige, čitanje i knjižnice. Budući da je knjiga kulturno i gospodarsko dobro, razvoj nakladništva pojedine zemlje podložan je pravilima tržišne privrede, ali ovisi i o potpori države. Cilj je politike prema knjizi ustanoviti odgovarajuću ravnotežu između privatnog i društvenog sektora i tako stvoriti najpovoljnije uvjete za njezin razvoj, prvenstveno za tiskane publikacije, a u novije vrijeme i za elektroničke. "Dobro je nakladništvo osnova nacionalnog razvoja", ustanovio je Unesco u čl. 4, Povelje o knjizi 1972. Hipoteza ovog istraživanja jest da je razvijeno tradicionalno nakladništvo preduvjet za razvoj elektroničkog. Zato je cilj projekta istražiti tradicionalno nakladništvo grada Zagreba 20. st. i pratiti razvoj elektroničkog od 2001. do 2010. g.. Do 2000. g. u Zagrebu je registrirano 1828 tradicionalnih i elektroničkih nakladnika knjiga što je reprezentativan uzorak. Povijest tradicionalnog nakladništva u Zagrebu prve polovice 20. st. nije do sada sustavno istraživana. Pojačana normizacija nakladništva devedesetih godina 20. st. dodjelom međunarodne standardne identifikacijske oznake ISBN 953- za hrvatske nakladnike knjiga omogućila je stvaranje hrvatske baze podataka o nakladnicima, njihovu prepoznatljivost u međunarodnoj bazi i efikasnije mjerenje proizvodnje. Stoga će ISBN poslužiti kao jedan od parametara u istraživanju. Elektroničko nakladništvo se u Zagrebu počinje razvijati sredinom devedesetih godina te je ono sustavno istraženo do 2001. g. (Živković, D. Elektronička knjiga, 2001). Posebna će pažnja biti posvećena mjerenju i ispitivanju proizvodnje elektroničkih knjiga i časopisa. To obuhvaća formate, opremljenost identifikacijskim oznakama i metapodacima, modele distribucije, licenciranje, autorskopravne aspekte, cijenu, raširenost uporabe te broj naslova relevantnih za knjižnice, tj. izgradnju digitalnih i hibridnih knjižnica kako to predviđa Strategija Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću i inicijativa i2010 kao jedan od tri prioriteta. Rezultati istraživanja omogućili bi donošenje poticajnoj prijedloga razvoja tradicionalnog i elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj usklađenog s europskim stručnim i normativnim podlogama i stvaranje nacionalne politike za knjigu po kojoj će hrvatski identitet biti prepoznatljiv u Europi. |
|
|
|
|
|
|
|
