|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nutritivna vrijednost plodovitog i suptropskog povrća |
| Voditelj: |
Nadica Dobričević |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Poljoprivreda i proizvodnja hrane osobito povrća značajno je za Hrvatsku ali i šire, unutar toga značajno je proizvoditi kvalitetno i tržištu ponuditi zadovoljavajuću kakvoću sirovine u svježem stanju ili vrijednu sirovinu za preradu. Proizvodnja rajčice (Lycopersicon esculentum Mill.) i paprike (Capsicum annuum L.) primjenom novih tehnologija uzgoja mijenja sezonski karakter dospijeća pojedinih povrtnih vrsta, jer uzgoj u zaštićenom prostoru na hranjivim otopinama (hidroponi) provodi se cijelu godinu. Ponuda svježeg povrća gotovo cijelu godinu značajno je s zdravstvenog i proizvodnog aspekta. Zdravstveni značaj očituje se u dostupnosti vrijednih nutrijenata koji se nalaze u povrću, te konzumacijom takve hrane često osiguravamo dnevne potrebe za vitaminima, antioksidativnim tvarima i ugljikohidratima uz mali unos masti. Proizvodni aspekt je velika sofisticiranost uz primjenu najnovijih dostignuća više znanstvenih područja. Rezultat takove proizvodnje je dobivanje ujednačene kvalitete povrća jednakih ili boljih nutritivnih karakteristika od uzgoja konvencionalnim načinom. Istraživanje će obuhvatiti analize osnovnog kemijskog sastava i šećera, škroba, vitamina C, beta karotena, ukupni fenoli, flavonoidi, naflavonoidi, ukupni antocijani, antioksidacijska aktivnost, boja i senzoričke karakteristike. Navedene analize provest će se na plodovima rajčice i paprike uzgojene u hidroponima i konvencionalnim načinom uzgoja. Zadebljali korijen narančastog i crvenog batata (Ipomea batatas Lam.) te jama (Dioscorea batatas) analizirat će se nakon berbe i nakon tri mjeseca skladištenja. Budući se navedene kulture ne koriste u svježem stanju važno je istražiti kvalitetu i održivost, te analizirati pogodnost odabranih kultivara za konzumaciju nakon toplinske obrade i prema dobivenim količinama nutrijenata preporučiti ih kao hranu specifičnih nutritivnih karakteristika. Kako u Hrvatskoj nije bilo sustavnijeg istraživanja na tu temu, ovim bi se projektom stekle spoznaje o istraživanim povrtnim kulturama, o njihovim razlikama u kvaliteti ovisno o načinu uzgoja. Dobiveni rezultati prezentirat će se znanstvenoj zajednici objavom radova. Predloženo istraživanje važno je znanstvenoj zajednici, proizvođačima, prerađivačima i konzumentima jer će dati nutritivne vrijednosti navedenih kultura. |
|
|
|
|
|
|
|
