|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka |
| Voditelj: |
Ivanka Petrović |
| Ustanova: |
Staroslavenski institut , Zagreb |
| Sažetak: |
I. HRVATSKA I EUROPSKA HAGIOGRAFIJA. KNJIŽEVNA POVIJEST I TEKSTOLOGIJA. 1. LATINSKA HAGIOGRAFIJA: A. Tekstovi o mučenicima i lokalnim svecima Dalmacije i Istre: salonitansko-splitska, zadarska, kotorska i dubrovačka, trogirska, rapska, osorska, istarska hagiografija ( Dr. I. Petrović). B. Hagiografija sjeverne ili panonske Hrvatske: a) Pasije panonskih mučenika iz kasne, kršćanske antike (Dr. I. Petrović), b) Dva najznačajnija hagiografska kodeksa Metropolitanske knjižnice u Zagrebu (Dr. I. Petrović, Prof. dr. Guy Philippart de Foy). 2. GLAGOLJSKA HAGIOGRAFIJA: Proučit će se i obraditi neliturgijski hagiografski tekstovi zreloga i kasnog srednjovjekovlja od 14. do 17. st., sačuvani u desecima tekstova i verzija u glagoljskim zbornicima i propovjedničkim djelima (Dr. I. Petrović). 3. LATINIČNA HAGIOGRAFIJA: Istražit će se i obraditi glavna djela latinične hagiografske književnosti od 14. do 17. st. (Dr. I. Petrović). II. BIBLIJSKI I APOKRIFNI TEKSTOVI. 1. Istraživat će se hrvatskoglagoljski biblijski tekstovi nastali prema latinskoj Vulgati; provest će se, prije svega, tekstološko-leksička analiza Makabejskih knjiga i Knjige o Esteri (Dr. V. Stipčević), 2. Proučit će se glagoljsko Protoevanđelje Jakovljevo i utvrditi kojim tekstualnim izvorima, grčko-slavenskim ili latinskim, pripadaju njegovi hrvatskoglagoljski tekstovi (Dr. V. Stipčević). III. KNJIŽEVNA TEORIJA. S aspekta poetike i naratologije, proučit će se književne vrste i podvrste legendarne, apokrifne i moralnopoučne proze, kako bi se utvrdili tipični postupci u strukturiranju ovih tekstova (Dr. M.-A. Dürrigl). IV. BIBLIOGRAFIJA. Izradit će se analitička bibliografija dvaju dijelova - Proprium sanctorum i Commune sanctorum - u 11 hrvatskoglagoljskih brevijara od 14. do 16. st. (Mr. I. Bakmaz). Svi se tekstovi, tematske i tekstovne cjeline, te književni žanrovi proučavaju u kontekstu europske književnosti, te uspoređuju s tekstovnim i književnim paralelama u slavenskim i zapadnoeuropskim, latinskim i vernakularnim, tekstovima. Neki se književni korpusi istražuju i u suradnji sa stranim znanstvenicima i u okviru europskih znanstvenih projekata. (Detaljno o svim dijelovima i temama istraživanja, v. 9.2 i 9.5.) |
|
|
|
|
|
|
|
