|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularno profiliranje metastazirajućeg tumora dojke |
| Voditelj: |
Šime Spaventi |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
Metastaziranje je kompleksan proces s nekoliko koordiniranih događaja, uključujući diseminaciju stanica iz primarnog tumora zbog gubitka međustaničnih kontakata, zatim povećanje stanične pokretljivosti, te produkciju proteaza što omogućuje invaziju u okolna tkiva kao i ulazak u krvotok ili limfatički sustav.
Povećana invazivnost stanica karcinoma dojke povezuje se sa smanjenom ekspresijom plakoglobina, a to je, među ostalim, praćeno migracijom – relokalizacijom E-kadherina u citoplazmu. Za održavanje međustaničnih veza te normalne biologije stanica važno je funkcioniranje adherentnih mjesta. Adherentna mjesta predstavljaju specijaliziranu molekularnu regiju plazma membrane povezane citoskeletnim adhezivnim filamentima, pri čemu E-kadherini djeluju kao molekule adhezivnosti ovisne o ionima Ca++.
Poticajno, autokrino djelovanje hormona rasta na stanice raka dojke snižava ekspresiju plakoglobina i E-kadherina što utječe na slabljenje međustaničnih veza i olakšava invaziju i metastaziranje raka dojke. Dokazivanjem mehanizma autokrinog hormona rasta (hGH) te posljedičnih učinaka gena za hormon rasta, njegov receptor, zatim plakoglobin, kadherine i katenine, te pokusima inhibicije, moguće bi bilo dokinuti eventualni učinak pozitivne povratne sprege navedenih faktora na međustanične veze, a time i kontrolirati proces metastaziranja. Djelovanje autokrinog hormona rasta na stanice raka dojke snižava ekspresiju plakoglobina i E-kadherina što utječe na slabljenje međustaničnih veza i olakšava invaziju i metastaziranje raka dojke.
Naša je hipoteza da je proliferacija stanica raka dojke posljedica specifičnih molekularnih zbivanja koja u konačnici često rezultiraju metastaziranjem. Predmnijevamo da se transkriptomski i proteomski profili tumora koji metastaziraju razlikuju od profila nemetastatskih tumora. Iznalaženje različito eksprimiranih gena, odnosno proteina kao i eventualno modificiranih proteina, pomoći će otkrivanju novih „gena/proteina kandidata“ odgovornih za nastanak i razvoj bolesti. Kad se jednom otkriju, ti kandidati mogli bi biti mete za specifično skrojenu terapiju. Pretpostavljamo da su u nastanak ove bolesti uključeni još neki, do sada nepoznati geni/proteini. Primjenom moćnih i sveobuhvatnih –omics metoda dokazat ćemo ključne molekularne čimbenike u nastanku i razvoju metastatskog raka dojke te na temelju toga dizajnirati nove molekularno usmjerene lijekove (poput RNAi i/ili antisense oligonukleotida). |
|
|
|
|
|
|
|
