|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prilog istraživanju korištenja šumske biomase |
| Voditelj: |
Stjepan Risović |
| Ustanova: |
Šumarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Europska je unija prepoznala važnost obnovljivih izvora gdje značajno mjesto pripada biomasi. Dokument koji određuje općenite smjernice u području energetike je Bijela knjiga o energetskoj politici, prema kojoj se očekuje da će do 2010. god. udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije iznositi 12 %. Navode se tri zahtjeva za budući razvitak energetskog sustava: zaštita okoliša, sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost industrije. Šumska biomasa zauzima važno mjesto u skupini obnovljivih nositelja energije. U zemaljama kao Austrija, Finska ili Švedska šumska biomasa i ostatak u drvnoprerađivačkim pogonima, uporabom vrhunskih tehnologija i ekonomskim vrednovanjem, zauzima istaknuto mjesto u energetskoj bilanci. Istraživanje treba pokazati da približno 2 500 000 ha hrvatskih šuma s drvnom zalihom od oko 300 milijuna m3 ima značajnije mjesto od ostalih obnovljivih izvora energije. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je potrebno pronaći vlastitu, hrvatsku energetsku politiku. U slučaju šumske biomase to znači istraživanje i šumskoga i drvnoindustrijskoga ostatka kao moguće sirovine za proizvodnju sječke, iverja, briketa, peleta dr. Teorijskim i terenskim istraživanjem dobit će se podaci o drvnoj zalihi i njezinom udjelu po vrstama drveća, dobnim i debljinskim razredima i drugim pokazateljima. Naredne će faze istraživanja na određeni način pratiti korake sakupljanja drvnoga ostatka različitoga porijekla, oblika i svojstava, usitnjavanja, od sjeckanja do mljevenja, za potrebe izradbe peleta. Istraživanjem će se utvrdit; koji su utrošci energije za sušenje ulazne sirovine, kod koje se granične mokrine može ostvariti koji postupak, koje su granične izmjere drvnih čestica prije prešenja, kolika je potrebna energija za ugušćivanje, dimenzija sustava za usitnjavanje u ovisnosti o vrsti, mokrini i količini biomase, utrošak energije pri usitnjavanju i ugušćivanju šumske biomase, koliko je smanjenje opterećenja okoliša emisijom izgornih plinova, kako se postiže sigurnije uskladištenje, utjecaj bioveziva na kakvoću ugušćenoga drva, utjecaj vrsta peletnih preša i matrica itd. Kao rezultat višegodišnjega istraživanja dat će se preporuke za optimalnu potrošnju energije pri proizvodnji peleta na preši s horizontalnom i prstenastom matricom, vrste bioveziva, energetskoj vrijednost peleta u ovisnosti mješavine drva i njihov utjecaj na kakvoću dimnih plinova, a u okviru Programa utjecaj pojedinih spojeva koji potiču koroziju kotlovskoga postrojenja. |
|
|
|
|
|
|
|
