|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvojna neuropatologija genetskih malformacija moždane kore čovjeka |
| Voditelj: |
Božo Krušlin |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Zbog dugotrajnog razdoblja razvoja mozga i brojnih različitih endogenih i egzogenih faktora koji ga mogu poremetiti, kortikalne anomalije predstavljaju prirodni eksperimentalni model za proučavanje djelovanja gena, proteina i drugih čimbenika pomoću sofisticiranih metoda. U eksperimentalnim studijama su izolirani brojni geni koji utječu na ključna histogenetska zbivanja i imaju ulogu u nastanku takvih anomalija, npr. HPE1-4, ZIC2, SIX3 te PATCHED u holoprosencefaliji (Clark GD. Brain&Development 2004;26:351-62, Barkovich i sur. Neurology 2005;65:1873-87), transkripcijski regulator EMX2 u shizencefaliji, TSC u tuberoznoj sklerozi, LIS1 i DCX u lisencefaliji i drugi (Walsh CA. Neuron 1999;23:19-29, Clark GD. Curr Opin Neurol 2001;14:157-62 ). Patološke promjene građe i organizacije moždane kore u specifičnim genetskim anomalijama su posljedica promjene ekspresije gena ključnih za normalno odvijanje specifičnih histogenetskih procesa (proliferacija, migracija, rast aksona, sinaptogeneza, morfološka i kemijska diferencijacija fenotipa neurona, razvojna smrt stanica odnosno apoptoza). Te patološke promjene i njihovi učinci mogu se izravno istraživati genetičkim i molekularnobiološkim manipulacijama u eksperimentalnim modelima dok se u ljudskom mozgu mogu proučavati posredno kombiniranom analizom ekspresije gena i njihovih proteinskih produkata. Cilj istraživanja je analiza makroskopskih, histoloških, histokemijskih, imunocitokemijskih i genetskih pokazatelja poremećene ekspresije specifičnih gena, praćenje učestalosti kortikalnih anomalija proučavanjem materijala iz Zagrebačke neuroembriološke zbirke (Kostović i sur. Int J Dev Biol 1991;35:215-30) te detaljna raščlamba pojedinačnih anomalija (Judaš i sur. Brain&Development 2003;25:32-9). U radu će biti korištene standardne neuroanatomske i neuropatološke metode (histološke, histokemijske i imunohistokemijske) uz klasične metode citoarhitektonike, mijeloarhitektonike i morfologije stanica. Genetske analize će biti provođene pomoću FISH odnosno PCR metode. Svi mozgovi će prije daljnje obrade i rezanja biti analizirani pomoću MR-a. Ovo istraživanje bi moglo pridonjeti boljem razumijevanju mehanizama nastanka kortikalnih anomalija i drugih suptilnih kortikalnih poremećaja poput shizofrenije i mentalne retardacije te sugerirati moguće načine sprečavanja ili smanjivanja posljedica i poboljšavanja ishoda bolesti te razvoju i uspostavi normativnih parametara ključnih za neuropatološku obradu kortikalnih malformacija. |
|
|
|
|
|
|
|
