zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-23
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Istra i Dalmacija kao antropolingvistička odredišta 
Voditelj: Smiljka Malinar
Ustanova: Filozofski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Projektom se žele istražiti preplitanja i međusobni utjecaji lingvističke, sociolingvističke, kulturološke i povijesne dimenzije supostojanja i (su)života na mjestima snažnog i kontinuiranog doticaja jezika i kultura kao što su Istra i Dalmacija. Istraživanje će se provoditi na tekstovima i korpusima zanimljivima sa stajališta intersistemskih jezičnih dodira ili/i jezičnopovijesno, sociolingvistički i (povijesno)kulturološki usmjerenih istraživanja. Među njima izdvajamo dva korpusa: bogatu i još neobrađenu dijalektološku građu koju je 30-ih godina prošlog stoljeća u Istri i dijelu Dalmacije prikupio talijanski jezikoslovac Ugo Pellis i satirički podlistak "El Spin" dnevnika "L'Arena di Pola", koji je izlazio u Puli od 1945. godine do njegove zabrane 1947. godine. Prvi se korpus sastoji od neistražene i nikad objavljene dijalektalne građe na oko 17000 kartica, koju tvore leksičke i frazeološke jedinice zabilježene u više od dvadeset mjesta u Istri i Dalmaciji. Ovaj korpus predstavlja bogat izvor dijalektološke, sociolingvističke, kulturološke ali i etnografske i povijesne građe. Jedna od zadaća projekta bit će usustavljenje, objavljivanje i analiza te građe primjenom znanstvenog instrumentarija pertinentnoga s obzirom na karakteristike korpusa i multidisciplinarnu usmjerenost istraživanja. Drugi korpus, satirički podlistak "El spin", bilježi živi, razgovorni jezik trenutka u kojem je nastao. Raznolik po žanrovskom sastavu, sadrži niz idiolekata koji svoju izražajnu moć crpu iz lokalne dijalektofonije, gdje se dodiruju, naslojavaju i prožimlju talijanski, istromletački i hrvatski (talijanizirani čakavski i štokavski). Uz to je ovaj korpus svjedočanstvo i proizvod određenog povijesnog trenutka te sadrži naglašenu političku i programskopropagandnu dimenziju. Uz već nabrojene metodološke pristupe, primjereno takvome korpusu bit će i pragmalingvističko istraživanje i kritička analiza diskurza. 

Natrag