|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nastanak i uloga inkompetentnih perforatora u kroničnoj venskoj insuficijenciji |
| Voditelj: |
Nikša Vučić |
| Ustanova: |
Opća bolnica "Sveti Duh" |
| Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje. Zadnjih je godina dosta znanstvenih radova napisano o insuficijenciji venskih perforatora, no niti jedan nije uspio dati odgovor na suštinsko pitanje: etiologiju perforatorske insuficijencije. Umjesto toga, autori su se uglavnom bavili dokazivanjem povezanosti perforatorske insuficijencije sa (češće) površinskom ili dubokom venskom insuficijencijom ili ispitivanjem učinkovitosti kirurgije inkompetentih perforatora, pri čemu su također dobiveni kontroverzni rezultati.
Ciljevi i hipoteza. Cilj je dobiti bolji uvid u uzrok same peforatorske insuficijencije, sa hipotezom da je kod kronične venske insuficijencije primarnog tipa bolest perforatora samostalna bolest, dok kod insuficijencije sekundarnog tipa pretpostavljamo da perforatorske inkompetencija može biti posljedica povećanog volumnog opterećenja iz dubokih vena.
Očekivani rezultati. Očekujemo da će trogodišnje praćenje pacijenata, uključujući i postoperativno praćenje, jasno pokazati način kako se razvijaju inkompetentne vene površinskog, dubokog i perforatorskog sustava, brzinu njihova razvoja i anatomsku distribuciju, te da će rezultati pokazati da kod kronične venske insuficijencije primarnog tipa postoji neovisnost razvoja perforatorske insuficijenije o razvoju površinske insuficijencije, dok kod pacijenata sa dubokom venskom insuficijencijom očekujemo brži razvoj inkompetnentih perforatora, uzrokovanih povećanim volumnim opterećenjem.
Način provjere rezultata. Glavno oruđe preoperativnog i postoperativnog praćenja pacijenata biti će obojeni dopler. Pacijenti će biti svrstavani u kategorije, prvenstveno prema tipu kronične venske isnuficijencije (primarna ili sekundarna), a adjuvantno i prema kliničkoj slici. Koristit će se statističke metode za dugoročno praćenje tipa krivulje vrijednosti preživljavanja bez znakova bolesti (log-rank analiza), kao i metode testiranja različitosti uzoraka, te korelacija i multipla regresija.
Važnost predloženog istraživanja. Kronična venska insuficijencija je raširena bolest (zahvaća 2-5% populacije, 1% populacije razvije venske ulkuse), no mnogi detalji vezani uz njenu etiologiju, te dijagnostički i terapijski pristup nisu dovoljno razjašnjeni. Posebnu zagonetku pri tome predstavljaju perforantne vene, kojima ćemo i posvetiti posebnu pažnju. Naša će studija rasvijetliti važna pitanja o etiologiji kako perfortorske tako i povšinske te duboke venske insuficijencije, te o nastanku kliničkih tegoba, i o isplativosti terapijskih postupaka. |
|
|
|
|
|
|
|
