|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Analiza graničnih stanja u tunelogradnji |
| Voditelj: |
Lidija Frgić |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Iskopom tunelskog profila nastaje sekundarno stanje naprezanja u masivu podzemlja to jest dolazi do koncentracije naprezanja uz otvor. Primarnom podgradom – kao nosivom konstrukcijom sprečavamo pokretanja masiva prema otvoru. Velike deformacije i kolapsi sustava javljaju se u slučaju nedovoljne otpornost primarne podgrade (mlazni beton, čelična sidra, armaturne mreže, čelični i rešetkaski lukovi). Kod proboja tunela važna je dobra procjena uvjeta na čelu iskopa, usvajanje prikladnih metoda proboja i odgovarajućih mjera podgrađivanja u svrhu stabilizacije otvora. Mlazni beton armiran čeličnim mrežama predstavlja uobičajeni način izvedbe primarne podgrade koja već u ranoj fazi stvrdnjavanja prati pomake masiva. Mrežasta armatura svojim vibriranjem nastalim udarom mlaznog betona dodatno rastresa mlazni beton tijekom ugradnje čime se smanjuje kompaktnost i adhezija s površinom otvora tunela. Djelovanje podgrade počinje već tijekom procesa vezanja uz u pravilu nepoznate i promjenljive konstitutivne zakone. Vjerojatno niti jedna druga konstrukcija iz oblasti građevinarstva nije opterećena s toliko teško odredivih faktora o kojima ovisi njezina stabilnost kao što je upravo primarna podgrada tunela. Numeričko modeliranje interakcije masiva i podgrade vezano je uz niz pretpostavki. Ciljevi predloženog projekta su uporaba novog kompozitnog materijala podgrade – betonske matrice s duktilnim vlaknima, razrada proračuna podgradnih sustava u graničnim stanjima i interakcije podgrade i masiva uz uvažavanje relevantnih mehaničkih karakteristika. Primjena mlaznog betona armiranog polipropilenskim vlaknima u hrvatskoj tunelogradnji predstavlja ekonomičnije i racionalnije podgrađivanje. Kao rezultati ovog istraživanja očekuju se nove spoznaje o ponašanju podgradnih sustava u graničnim stanjima, prije svega novog kompozitnog materijala podgrade što bi pridonijelo napretku te grane građevinarstva kod nas. Povratna analiza ponašanja „spregnute“ konstrukcije (masiv-podgrada) u graničnim stanjima, usporedba numeričkih proračuna i terenskih mjerenja, konvergencija profila tijekom iskopa tunela. Najznačajniji pokazatelji u tunelogradnji su uz traženu sigurnost svakako vremenski i ekonomski pokazatelji. Primjena novog kompozitnog materijala podgrade u tunelogradnji omogućila bi vremensko smanjenje jednog ciklusa u iskopu tunela što u konačnici dovodi do smanjenja troškova izgradnje uz jednaku sigurnost |
|
|
|
|
|
|
|
