|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Održivi sustavi proizvodnje ratarskih kultura |
| Voditelj: |
Boris Varga |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Spoznaje o utjecaju intenzivne ratarske proizvodnje na kvalitetu hrane i okoliš, skupi energenti i želja za očuvanjem najvažnijih prirodnih resursa (vode i tla) glavni su poticaj istraživačima da pronađu alternativne mjere agrotehnike u ratarskoj proizvodnji. Uzgoj malog broja tržnih kultura uz primjenu standardnih sustava obrade tla i visokih količina gnojiva i pesticida rezultirali su u povećanju prinosa u posljednjih 40 godina, ali i pojavi čitavog niza negativnih posljedica koje već jesu prepreka za daljnje povećanje prinosa. Te negativne posljedice intenzivne proizvodnje izražene su u velikim materijalnim ulaganjima, degradaciji osnovnog prirodnog resursa-tla, otežanoj borbi protiv štetočinja i sve većim mogućnostima onečišćenja okoline. Stoga korištenje ekološki prihvatljivih mjera agrotehnike poput racionalnije gnojidbe dušikom, smanjene primjene pesticida i uvođenje širih plodoreda imaju posebnu važnost u gospodarenju tlom i vodom unutar održivih sustava ratarske proizvodnje. Multidisciplinarno istraživanje produktivnosti intenzivnog i održivog sustava ratarske proizvodnje i njihovog utjecaja na tlo, vodu i kvalitetu proizvoda provest će se uzgajajući najvažnije ratarske kulture (kukuruz, strne žitarice, soja, krumpir, krmne trave i grašak). Navedene kulture bit će uključene u tropoljni i peteropoljni plodored unutar intenzivnih i održivih sustava ratarske proizvodnje. U tim sustavima primijenit će se različiti zahvati u obradi tla, predsjetvenoj pripremi tla, načinu sjetve, zaštiti usjeva od štetočinja, gnojidbi, te interpolirati alternativni i zaštitni usjevi (pir, zrnati šćir i dr.). Poljska višegodišnja istraživanja provest će se na aluvijalnom i pseudoglejnom tlu pokušališta Agronomskog fakulteta. Na početku istraživanja utvrdit će se početno stanje plodnosti tla u uspostavljenim sustavima. Tijekom petogodišnjih poljskih istraživanja pratit će se biološki prirodi, prinosi i kakvoća prinosa uzgajanih kultura, fiziološki aspekti formiranja komponenata i kvaliteta prinosa, pojava štetočinja, te dinamika mineralnog dušika u tlu i iznesenom prinosu/prirodu. Nakon završetka petogodišnjeg projekta utvrdit će se dosegnuto stanje plodnosti tla u intenzivnom i održivom sustavu ratarske proizvodnje, što će omogućiti detaljnu i sustavnu agronomsku, ekonomsku i ekološku valorizaciju primijenjenih agrotehničkih zahvata u sustavima intenzivne i održive proizvodnje. |
|
|
|
|
|
|
|
