|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske |
| Voditelj: |
Damir Magaš |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Posljednjih pola stoljeća obalni i otočni prostor proživljava korijenitu socio-ekonomnsku preobrazbu te prateću promjenu prirodnoga i kulturnog krajolika. Ti su procesi jednim dijelom usporedivi s globalnim procesom litoralizacije, odnosno maritimizacije - koncentracije gospodarskih aktivnosti i stanovništva u obalnim prostorima. Načelno, primorski dio Hrvatske čini prostor kontakta i konflikta. Putem primorskoga pročelja Hrvatska već stoljećima komunicira sa sredozemnim svijetom, a u suvremenim uvjetima taj prostor dobiva osobito značenje pri uključenju naše zemlje u euro-atlantske integracije. Povoljan geostrateški i geoprometni položaj, specifična krška geomorfološka i hidrogeografska obilježja, sredozena klima i odgovarajuće biljne zajednice te bogata tradicija tisućljetnoga vrjednovanja prirodnih resursa čine obalni i otočni prostor Hrvatske važnom prostornom sastojnicom svekoliko razvitka cijele države. Cilj je ovog projekta s geografskog aspekta inventarizirati sva relevatna prirodno-geografska i socio-geografska obilježja, procese i međuodnose najvažnijih geografskih komponentni prostora, odnosno prikupiti, informatički i kartografski obraditi i objaviti sve relevatne geografske podatke te na temelju arhivskih, terenskih i kabinetskih istraživanja donijeti odgovarajuće zaključke na kojima bi se trebale temeljiti smjernice prostornog razvitka tog dijela Hrvatske. Osobit se naglasak daje na potrebu jasnog raščlanjivanja dosadašnjeg razvoja, postojećeg stanja i mogućih perspektiva društveno-gospodarskih procesa u cijeloj jadranskoj regiji, uključujući geografski profil zaobalje - priobalje - otoci. Očigledno raslojavanje na uski prostor priobalja te premoštenih otoka (i unutrašnjih otoka s učestalim prometnim vezama) s regionalnim i manjim razvojnim središtima koje bilježe stalan demografski i gospodarski rast te najveći dio zaobalja i otoka koji postaju problemska područja izrazite depopulacije i gospodarsjke regresije utiskuje duboke tragove u krajoliku. Publiciranjem rezultata znanstv. istraživanja u obliku znanstvenih radova te ciljanih studija i elaborata nastojat će se ukazati na najvažnije prirodne resurse, mogućnosti njihove eksploatacije i zaštite u skladu s paradigmom održivog razvitka te glavne trendove suvremenoga razvitka s naglaskom na pomorsku orijenatciju. Pri tome će istraživački tim nastojati usporediti relevantne prostorne procese i strukture na hrvatskoj obali i otocima sa iskustvima drugih obalnih, posebice sredozemnih zemalja. |
|
|
|
|
|
|
|
