|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Razvoj primjene novih tehnologija korištenja plina u Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Miljenko Šunić |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje:
Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske zasnovana je na većem rastu korištenja plina u budućnosti. Nacionalni program PLINCRO definirao je koje dijelove Hrvatske i kako plinificirati koristeći plin iz domaćih izvora iz kontinentalne Hrvatske i novih izvora sa sjevernog Jadrana te iz uvoza.
Trenutno stanje plinificiranosti Republike Hrvatske je oko 40% priključenosti tj. 540 000 potrošača. Neplinificirani dijelovi su priobalno područje, Lika, Kordun i Baranja. Ovi dijelovi troše znatne količine električne energije u toplinske svrhe. Plin se uglavnom troši za kuhanje, pripremu tople vode, grijanje, u industriji i proizvodnji električne energije u velikim elektranama.
Ciljevi i hipoteza:
Supstituirati električnu energiju koja se troši za toplinske svrhe u neplinificiranim područjima. Povećati štednju energije većim korištenjem primarnog (plina) nego sekundarnog oblika (električne energije). Dodatno povećati štednju primjenom novih plinskih uređaja s većim stupnjem iskorištenja plina i istovremenim korištenjem energije sunca. Postupno promijeniti načine korištenja plina. Uvesti distribuirane (decentralizirane) uređaje malih snaga za istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije.
Očekivani rezultati:
Povećanje efikasnosti plinskog i elektroenergetskog sustava (utjecaj na LOAD FACTOR). Uspostavljanje komplementarnosti plinskog i elektroenergetskog sustava. Bitno povećanje pouzdanosti opskrbe korisnika energijom, posebno u elektroenergetskom sustavu.
Način provjere rezultata:
Praćenje broja i ukupne snage novoinstaliranih, decentraliziranih uređaja prema područjima i svrsi korištenja. Mjerenje i prikupljanje podataka o štednji plina, ali i korištenja obnovljivih izvora energije. Praćenje promjena na krivuljama potrošnje energije i zadovoljenje energetskih potreba redovitom opskrbom energijom.
Važnost predloženih istraživanja:
Znatna štednja energije. Primjena novih tehnoloških energetskih rješenja. Povećanje pouzdanosti opskrbe. Smanjenje mogućih djelomičnih raspada elektroenergetskog sustava. Povećanje povjerenja između korisnika i dobavljača energije. |
|
|
|
|
|
|
|
