|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Prilozi za istraživanje čakavskih dijalekata na području zapadne Hrvatske |
| Voditelj: |
Silvana Vranić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Za zemljopisno je i povijesno područje zapadne Hrvatske u čakavologiji prihvaćen termin sjeverozapadni dio čakavskoga narječja. Na tome je povijesno međunacionalnome području u očuvanju hrvatskoga identiteta izuzetno važnu ulogu imala upravo čakavština, bilo autohtona, bilo postmigracijska, pa je i dijalektološko istraživanje toga čakavskog areala jedan od ključnih prioriteta hrvatske filologije, jednako bitan i za slavistiku. Premda su u novije doba istraživanja toga područja pojačana, i dalje su neophodna terenska istraživanja dijelova koji na dijalektološkim kartama imaju mnogih praznina. Projekt bi obuhvatio analitička i sintetička dijalektološka istraživanja na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini, provjerljiva zahvaljujući snimkama ogleda govora i u literaturi prihvatljivome dijalektološkome instrumentariju. 1. Zaključila bi se i objavila konačna redakcija dosadašnjih istraživanja morfologije čakavskoga narječja kao apstraktnoga sustava kojemu je polazište bilo upravo istraživanje sjeverozapadnih čakavskih (dalje: SZČ) punktova zbog pretpostavke da su u tim govorima zadržani arhaičniji oblici, a zatim se radi cjelovite slike o čakavskome morfološkom sustavu proširilo i na južnije govore. 2. Na razini konkretnih idioma dosadašnja bi se istraživanja morfologije govora sjeverozapadnoga paškog makrosustava upotpunila, sintetizirala i objavila kao zasebna rasprava. 3. Obradili bi se akcenatski sustavi SZČ govora, osobito rubnih radi utvrđivanja inovativnih smjernica u akcenatskoj tipologiji. Istraživanja bi se s imenica i glagola proširila na akcenatsku tipologiju imenskih vrsta riječi. Cilj bi bio sustavan i potpun opis akcenatskih tipova u suvremenim govorima, ali i njihova rekonstrukcija u dijelu starohrvatskog jezika iz kojega su se SZČ govori razvili. Izradile bi se i objavile dijakronijske akcenatske studije pojedinih SZČ govora. 4. Okončalo bi se pisanje uvodne studije i konačno redigiranje rječnika grobničkih govora, nastavilo s izradom rječnika paških ikavsko-ekavskih govora i započelo s izradom rječnika govora Kostrene i Klane da bi se upotpunila slika o leksiku cijeloga SZČ područja. Izradila bi se serija manjih frazeoloških rječnika za što je većim dijelom prikupljen materijal, što bi u konačnici rezultiralo izradom dijalekatnoga frazeološkog rječnika SZČ govora. 5. Nastavilo bi se započeto istraživanje rubnih značajki zadanoga korpusa, kao i kontaktnih hrvatskih narječja i inodijalekata. |
|
|
|
|
|
|
|
