|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede |
| Voditelj: |
Ivica Kisić |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Na sve izbirljivijem, hranom zasićenom kako svjetskom, na žalost također i domaćem tržištu proizvodi iz domaće ekološke poljoprivrede imaju manje izgleda u konkurenciji s istim proizvodima iz zemalja čija poljoprivreda ima snažnu i svestranu potporu države i cjelokupnog gospodarstva. S obzirom na agroekološke prilike i očuvan okoliš te na činjenicu da u svijetu raste potražnja za proizvodima iz ekološke poljoprivrede promišljamo da takvi proizvodi imaju više šanse na domaćem tržištu. Također, kako je jedna od temeljnih odrednica budućeg razvoja RH turizam a unutar turizma jedna od temeljnih potpornih grana mora biti proizvodnja hrane uzgojene/dobivene prema ekološkim principima. Sve su to razlozi zbog kojih smatramo da ekološki uzgojena/dobivena hrana ima svoje mjesto na tržištu RH.
Prinosi po jedinici površine na hrvatskim eko-farmama su 10-30% niži u odnosu na eko-farme u zemljama središnje Europe, a proizvodi koji su ostvareni na hrvatskim eko-farmama često su neujednačene kvalitete. Navedeni podatak ne iznenađuje budući poljoprivrednici u Hrvatskoj proizvode 50 puta manje od najboljih europskih seljaka, odnosno gotovo 15 puta manje od prosjeka EU. Temeljem svega navedenoga kroz ovaj projekt pokušati će se ukazati na razloge za takvo stanje u eko-poljoprivredi. Iz toga razloga na eko-obiteljskim gospodarstvima proveo bi se kompletan monitoring gospodarstava. U navedeni monitoring bili bi uključeni naredni podaci: ukupne površine gospodarstva, vlasništvo nad površinama, broj parcela i njihovu udaljenost od domaćinstva, prinos usjeva po pojedinoj parceli, načini obrade tla i gnojidbe, prakticirani plodored, gospodarenje biljnim ostacima, obrazovanje i starosna dob nositelja proizvodnje, način i oblik prodaje te cijena proizvoda. Također bi se provelo i uzorkovanje tla u kome bi se odredili temeljni kemijski i mikrobiološki parametri. Temeljem kompletne slike obiteljskog gospodarstva ukazalo bi se na glavne probleme (nedostatke) gospodarenja na tim gospodarstvima. Kao zaključak petogodišnjih istraživanja izradila bi se metodika biljno-uzgojnih zahvata na eko-gospodarstvu u cilju povećanja i kvalitete i kvanitete prinosa. Također bi se napravila temeljna digitalna baza hrvatskih eko-poljoprivrednika kojima bi se po potrebi u budućnosti mogla vrlo jednostavno nadopunjavati. |
|
|
|
|
|
|
|
