|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Od subdukcije do današnjih jadranskih plaža: glavne promjene u razvitku Dinarida |
Voditelj: |
Ljubomir Babić |
Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Složeni i slabo poznati tektonski razvitak orogena Dinarida kao dijela alpinskog lanca može se znatno bolje upoznati proučavanjem njegovih klastičnih formacija. U predjelu hrvatskih Dinarida dosad se tim putem saznalo za subdukciju u juri, ekshumaciju oceanskog materijala početkom krede, kontinentalne i oceanske izvore za šelf donje krede i bazene cenomana i mastrihta, te za prinos sedimenta iz orogena i predgorja u bazene paleogena. //Glavni cilj projekta je stjecanje novih uvida u tektonski razvitak orogena Dinarida, od početka sažimanja u juri do modernih okoliša jadranske obale na temelju analize klastita. Pretpostavlja se da deset klastičnih formacija hrvatskih Dinarida sadrži važne informacije o odnosu sedimentacije i tektonske evolucije, koje će se otkriti kombinacijom klasičnih metoda i naprednih metoda analize provenijencije, kao što su kemija teških minerala, termokronologija i geokemija. //Očekuju se saznanja o povezanosti sastava, distribucije sedimenata, evolucije bazena i karaktera tektonskih procesa i njihova slijeda kroz povijest orogena. Također će se saznati o prihranjivanju modernih plaža jadranske obala i otoka Hrvatske. //Rezultati će biti provjerljivi pomoću opisa analitičkih postupaka i točne lokacije terenskih podataka. //Važnost projekta je u stjecanju novih znanja. Projekt će unaprijediti hrvatsku znanost suradnjom sedam znanstvenika iz četiri hrvatske institucije i pet znanstvenika iz četiri inozemne institucije, zatim putem usavršavanja novaka u inozemstvu, te efektima sinergije rada suradnika u ovom projektu i njihove uključenosti u komplementarnim međunarodnim projektima. U okviru projekta izraditi će se tri doktorske teze. Uz to, projekt je koncipiran da iskoristi interakciju znanstvenika raznih škola i iskustava: iz zagrebačkog i tri inozemna univerziteta, kompanije INA, Geological Survey of Austria, Hrvatskog geološkog instituta i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Daljnja važnost projekta je u dobavi znanja za traženje energetskih i drugih izvora i za zaštitu i gospodarenje okolišima Jadrana, obale i otoka. Naime, saznanja o plažama kao prirodnim okolišima i važnom gospodarskom resursu Hrvatske, osnova su za odluke o zaštiti, prostornom planiranju i gospodarenju obalnom zonom. Ta saznanja upotrebljiva su za informiranje i edukaciju lokalnih zajednica i njihovo animiranje za održivi razvitak obalne zone i za promociju znanstvenog pristupa okolišu i zaštiti. |
|
|
|
|
|
|