|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske |
| Voditelj: |
Tihomir Miličević |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Gljive su po brojnosti vrsta izuzetno velika skupina organizama i pretpostavlja se da ih ima preko 1500000 vrsta, od kojih je do danas u svijetu opisano tek oko 80000 vrsta gljiva. U Hrvatskoj su gljive najmanje istražena skupina u odnosu na sve druge organizme. Opisano ih je samo oko 3200 vrsta, a pretpostavlja se da ih ima više od 25000 vrsta. Velik dio gljiva živi kao saprofiti ili su kao simbionti (mikorizne gljive) vezane s vaskularnim biljkama. Međutim, jedan dio gljiva su također i paraziti (preko 15000 vrsta) na velikom broju biljaka, naročito na kultiviranim biljnim vrstama u agroekosustavima i takve gljive nazivamo fitopatogenim. Osim u agroekosustavima, gdje uzrokuju velike štete, fitopatogene gljive parazitiraju i na biljnim svojtama u prirodnim ekosustavima. O horologiji, epidemiologiji i značenju fitopatogenih gljiva na biljnim svojtama u prirodnim ekosustavima u našoj zemlji nemamo gotovo nikakvih podataka, pogotovo ne na biljnim svojtama od posebne važnosti za očuvanje bioraznolikosti hrvatske flore, kao što su endemične, ugrožene i zaštićene biljne vrste. Pojava fitopatogenih gljiva na spomenutim biljnim svojtama može biti jedan od uzroka njihove ugroženosti, posebno na stenoendemima, zaštićenim ili ugroženim biljnim svojtama u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode, botanički rezervati i dr. Od velike je važnosti također i poznavanje fitopatogenih gljiva na samoniklim biljnim vrstama koje mogu imati hortikulturnu primjenu (npr. dekorativne endemične vrste) ili na biljnim svojtama koje imaju agronomsko značenje, kao što su samonikle biljne vrste u užem srodstvu s kultiviranim biljkama (samonikle voćne vrste, divlji srodnici žitarica i dr.). Ove "divlje" vrste su značajni izvor gena za otpornost na različite gljivične bolesti, prilikom oplemenjivanja kultiviranih vrsta. Pregledom navednih biljnih svojti važnih za raznolikost hrvatske flore cilj je determinirati vrste fitopatogenih gljiva na njima i utvrditi njihovu horologiju, ali utvrditi i stupanj ugroženosti tih biljaka i predložiti eventualne mjere zaštite. Za samonikle biljne svojte važne s agronomskog aspekta utvrdit će se njihova otpornost/osjetljivost na ekonomski značajne gljivične bolesti i izdvojiti otporne jedinke. Poznavanje raširenosti fitopatogenih gljiva na navedenim biljnim svojtama doprinijet će njihovoj boljoj zaštiti i održivoj upotrebi, posebno biljnih vrsta naše flore koje mogu imati hortikulturnu primjenu i agronomsku važnost. |
|
|
|
|
|
|
|
